Čapljina je uvijek imala epitet uređenog malog grada, a ni danas nije drugačije. Problemi nisu infrastrukturni, niti komunalni, mješavina su onih ekonomskih i demografskih, kao i u svakoj drugoj našoj sredini, ali ovdje kombinirani sa pograničkim karakterom sredine, piše klix.ba.
Središnji dio Čapljine konkurira za jedan od najljepših, najuređenijih i najčistiji u Bosni i Hercegovini. Ako se nekog jutra zateknete u Čapljini možda ćete negdje i zateći pokoji papirić, ali ćete vrlo skoro vidjeti gradske komunalce kako ih kupe i dovode središte grada u red. Zelene površine su uređene, centar nije pretrpan građevinama, fasade su manje više dotjerane, ožiljaka rata nikad i nije bilo previše, sve izgleda mnogo ljepše nego npr. u obližnjem Mostaru. Čak i fontane rade!
Drugačiji dojam se dobija kad se prošetate malo dalje od centra općine, ako krenete prema staroj čaršiji ili ka antičkom nalazištu Mogorjelu. U starom dijelu naići će te i na ruševine, oronule kuće i slike koje Čapljinu udaljavaju od Mediterana. Na drugim stranama imate osjećaj da ste na moru, osjetite jugovinu, krovovi su niski, prilagođeni južnjačkom stilu gradnje i mnogo manjim oborinama, za toplih dana miriše more koje se nalazi na petnaestak minuta vožnje.
Uređeno, ali pusto mjesto
“Čapljina je komunalno sređena, to treba priznati, posebno ovaj centar, naši problemi su druge prirode, mjesto je pusto, mladi odlaze, industrija je godinama bila svedena samo na tvornicu keksa Lasta, a i onda je evo zatvorena. Čapljina živne vikendom, kad se studenti vrate i ljeti zbog dijaspore. Ovim danima ujutro ima srednjoškolaca koji dođu iz okolnih sela, inače je baš pusto”, žali nam se Marinko Šanje, nezaposleni magistar politologije.
Dojam pustog mjesta zaista imate kad šetate ulicama, ali popis stanovništva iz 2013. godine o Čapljini je govorio u drugačijem svjetlu. Ovo je jedna od onih rijetkih općina koja je imala više stanovnika na posljednjem popisu, nego onom predratnom, 1991. godine. Popis objavljen prošle godine kaže da Čapljina ima nešto preko 28 tisuća stanovnika, par stotina više nego se bilježilo prije 25 godina.
Prekogranični rad je jedna od opcija
“Problemi s gospodarstvom donekle se niveliraju zbog pograničnog položaja koji omogućava građanima da rade u susjednoj Hrvatskoj. Tamo je standard značajno viši, pa u razlici njihovih plaća i ovdašnjih troškova života ljudi nalaze izlaz. Nedostaju nam sadržaji koji bi zadržali mlade ili koji bi značajnije dovodili ljude sa strane”, govori nam naš sugovornik.
Turistički potencijal Čapljine je nemjerljiv. Počitelj je pravi biser, Mogorjelo očuvano antičko nalazište, Salinas Price je ovdje smjestio drevnu Troju, rezervat ptica Hutovo Blato je još uvijek nedovoljno iskorišteno, blizina mora nešto što nemaju mnogi, a na dohvat ruke turistički centri koji privlače milijune Međugorje, Makarska, Split, Dubrovnik, Mostar…
Naći razloge da ljudi dolaze u Čapljinu
“Turizam se može dići mnogo više, važno bi bilo održati sliku uređenog mjesta, dobro je došao video nadzor cijelog urbanog dijela, koji je zaista doveo bar onu elementarnu sigurnost na značajan nivo. Dobro bi bilo kad bi decentralizacija u koju se svi zaklinju u Čapljinu donijela neka županijske institucije, zašto ne Ministarstvo turizma. Sada osim vojarne Oružanih snaga, nema baš nikakog razloga da ljudi dođu zbog posla u Čapljinu”, dodaje Šanje.
Šanje razmišlja o mladima, te govori da bi sjajno bilo kad bi mostarski univerzitet i sveučilište, koji su glavna odredišta čapljnskih studenata ovdje otvorili bar studentske službe koje bi radile jedan ili dva dana tjedno.
Turizam je najveća šansa
“To ne bi mnogo koštalo, ali bi koristilo u zadržavanju ljudi ovdje. Mnogi govore o studiranju na daljinu, a u Mostar čovjek mora otići da bi predao najobičniju prijavu ili izvadio neku potvrdu”, sugerira Šanje koji je donedavno zbog svog studiranja redovno prelazio istu relaciju.
O turističkim potencijalima nam je govorio i drugi Marinko, Dalmatin, biolog i turistički radnik kojeg smo zatekli pored nekdašnje antičke vile u Mogorjelu.
Pored prekrasne željezničke stanice putnički vlakovi više ne voze
“Turizam je velika šansa ovog kraja, samo bi trebalo promjeniti pristup, početi više raditi, te sinhronizirati privatnu inicijativu i ono što čini država. Više učiniti na marketingu, ovako su autobusne linije za Njemačku nešto što se najčešće oglašava. Čapljinu treba predstaviti i našim ljudima, ne samo strancima” govori nam Dalmatin.
Čapljina je naravno prepuna klasičnih bh. paradoksa. Tako nova i zaista impozantna željeznička stanica, ponos ove lokalne zajednice jer je glavna fotografija na službenoj web stranici, zjapi skoro potpuno prazna. Putnički vlakovi ne voze više kroz Čapljinu, a nekad ste vlakom mogli otići gdje god ste zaželjeli.
13 komentara
Uvjek je bila primjer drugima.Svaka čast.
Ta će bolan Čapljina……..
Nekad su u Grudama registracije na autima bile npr. ČP☆123-456 ČP☆456-789 ČP☆987-654 itd, što znači da smo bili selo kod Čapljine haha
Kad su je JNA oficiri gradili za sebe.
Čapljina se silom promovira, ulažu se državni novci. Nigdje privrede, nikakve perspektive za mlade. Da nije sezonski poslova ljudi bi bili kruha gladni.
Mrtva
Jedino je cvijeve krasi na kruznim tokovima. A ostalo nista , kroz bilo koji grad di vlak prolazi na tu cistoce .
Neretva protice nosi smeca ko u prici. Visici plivaju kad se izlije iz korita. Da ne nabrajam vise. Cistije je Posusje 100 puta kad puca bura nigdje listica nema cisto sve
Jedino su Čapljinke ljepše od Čapljine
Grad kao grad i njegova struktura,zelene povrsine-definitivno najljepsi grad u Hercegovini..Ali nazalost,nemaju tvornica,cak je i Lasta unistena…Otkad je vojska “otisla”iz vojarne,jedva se zivi…Pola ljudi ceka sezonu ili u Medjugorju ili na moru…jer od zelenih povrsina-se ne zivi….
U Grudama kad komunalci isprazne kontenjere ostave smeća oko njih može se napunit još jedan. Natjerala bih ja onu lignju filipovića da mete za njima.
KOJI PARADOKS!
Čapljina, godinama jedno od naj ljepših mjesta u BiH uopće i nema status grada za razliku od jednog skučenog i zbijenog među brdima Š.Brijega koji je taj status grada dobio.
Nemam ništa protiv Širokog naprotiv drago mi je to mjesto iz više razloga ali gledajući
realno,ne navijački,ne populistički i ne politički tko samo jednom prođe kroz npr.ta dva mjesta logično da bi Čapljini dao status grada koji ima i nalik gradu a ne Širokom Brijegu koji ima jednu jednosmjernu i to tijesnu ulicu i jednu zaobilaznicu i ništa više. Što to ima Široki da nema recimo Čepljina ili Livno pa i Ljubuški a i jedno malo Posušje???
Kroz cijelu općinu Široki pa sve do općine Mostar max.brzina vožnje htjeli mi to ili ne ili dozvoljala to ograničenja brzine ili ne kreće se oko 50km/h.
Jedna i jedina jednosmj.ulica kod doma zdravlja je takva da bih trebao biti postavljen znak upozorenja”ukoliko imate loše gume na autu ako je cesta mokra ne krećite se tom ulicom”.
Jedan banalan primjer.
Igrom slučaja vozeći se tom mokrom od kiše ulicom u koloni na toj uzbrdici vozilo mercedes 190 zapelo i proklizava i nikako da se pokrene sve dok se nije u nazad vratilo i uklonilo sa ceste da bih se druga vozila mogla kretati.
Jedna i to jednosmjerna ulica gdje se parking i naplaćuje.
Zbilja meni osobno je puno ljepše uređeno Posušje koje ima sa svih strana zaobilaznice, puno više ulica uređenijih i širih i to kao mjesto puno prostranije. Pa takođe i Ljubuški mi puno više nalikuje na grad a da ne govorimo o Livnu koji takođe nema status grada.
Čak i male Grude su ljepše od jednog Širokog tj.uskog grada(Širokog Brijega) Široki brijeg je samo na brijegu širok al kao grad je jedan od naj užih gradova u BiH ili bolje reći mjesta u Hsrcegovini.
Ako netko može da kaže koje to karakteristike Š.Brijeg ima da ga krase i da prednjači kao grad za razliku od jedne Čapljine,Livna pa i Ljubuškog?
Znam da je sve to ispolitizirano i da su donešene nekakve nove uredbe koje mjesto ispunjava uvjete da bih pojedino mjesto moglo imati status grada.
Realno je tko i malo poznaje ovih nekoliko okolnih mjesta kad se sve sagleda od same sređenosti mjesta, samog urbanističkog plana grada urbanog prostora, broja ulica, pristupnih cesta, infrastrukture, samog položaja mjesta gdje se i na kojoj prostornoj površini i okruženju nalazi da bi se svak mogao donekle složiti sa konstatacijom da bih redosljed
od svih manjih okolnih mjesta bio sljedeći;
1.Čapljina
2.Livno
3.Ljubuški
pa tek onda slijede;
4.Čitluk
5.Široki Brijeg
6.Posušje
7.Tomislavgrad
8.Grude
Naglašavam da ne stanujem u tim vodećim mjesta sa liste niti su mi od tud korjeni i da ovaj redosljed nije napravljen populistički nego objektivno.
Svakome je njgove mjesto gdje je odrastao i gdje su mu korjeni naj ljepše to je točno.
Ako netko ima i drugačiji stav ,mišljenje i redosljed da bude objektivan i napiše argumentirano a ne politički i populistički rado bi ga pročitali.
Koje po vama mjesto od navedenih zaslužuje status grada i redosljed naj ljepših i uređenijih mjesta sa sređenim ulicama, pješačkim stazama infrastrukturom objektima, položajem, postojećim urbanističkim planom i razvojem imogućnost daljnjeg širenja mjesta..zaobilaznice,pristupne ceste, željeznice, autobus.stanice, riješeno prometovanje vozilima bez većih gužvi,parking prostori, uređenost ulica,zgrada itd..itd.što neko mjesto ili grad čini da bih od drugog bio u prednosti
LIJEP POZDRAV SVIMA!
A moja Katarina sta ga ti ispisa…A za tvoju informaciju,Capljina je bas neki dan dobila status grada….
Nisam to znala da je Čapljina dobila status grada znam da ni Čapljina ni Livno ni Ljubuški nisu imali status grada.
Jedino je to bio dobio Široki.
Onda nisam dovoljno informirana jer do prije par dana ili mjeseci koliko mi je poznato taj status nisu imali.
L.p.