Dok se prave koalicije i dogovori tko će činiti vlast na državnoj razini, još jedan udar na građane koji jedva podnose i dosadašnja poskupljenja.
Proizvođači najavljuju da će do kraja godine poskupjeti brašno, dok istovremeno nadležni u robnim rezervama tvrde – stanje nije zabrinjavajuće i nema razloga za paniku i provociranje nestašica.
Istovremeno, udruge za zaštitu potrošača upozoravaju da su već istanjeni novčanici građana na ponovnom udaru i da je stanje i više nego alarmantno.
Nemilosrdnim poskupljenjima se ne vidi kraj, ogorčeni su građani. Nepodnošljivo i neizdrživo, kako preživjeti i opstati, piše BHRT.
Brašno će poskupjeti do kraja godine, kažu u Udruzi mlinara Republike Srpske. Smatraju da bi nadležni trebali imati robne rezerve, programe i mjere kako da zaštitili stanovništvo, ali ne na štetu proizvođača.
Naravno da je točno, s obzirom da pšenica poskupljuje na burzama, a osnovni razlog poskupljenja je prekid izvoza žita iz Ukrajine. Izvoz preko Crnog mora i ruska blokada, zatim poskupljenje energenata i možda je najvažniji razlog – regionalno kukuruz nije dobro rodio, loša je kvaliteta kukuruza, kaže Zoran Kos iz Udrugemlinara Republike Srpske.
Pa evo ako napravimo analizu koji mlinari iz kojeg dijela BiH najavljuju poskupljenje brašna, vidimo da su to najave iz RS-a. Mlinovi koji se opskrbljuju isključivo pšenicom iz Republike Srbije, sto znači da u jednoj sprezi, zajedničkoj, manipuliraju s javnosti i nestašicom i na taj način će doći do možda i neke administrativne zabrane izvoza pšenice, straha, prepadanja stanovništva u BiH, a naša vlada nema nikakve rezerve, nikakve robne rezerve. Niti županijska, niti federalna vlada nemaju rezervi iz kojih mogu intervenirati na tržištu, ističe za BHRT Suad Selimović iz Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju Županijske gospodarske komore u Tuzli.
Iz Federalne direkcije robnih rezervi tvrde da u ovom trenutku i u skladištu ima 40.000 tona pšenice, te da nema razloga za paniku i provociranje stanja nestašice.
To je vrlo značajna količina pšenice koju mi imamo i mislim da u ovoj situaciji nisu vremena za dizati paniku od neke najave koja je po meni probni balon. Cijena brašna je stabilizirana i ona je takva kakva je, mislim da do drastičnih promjena cijena neće biti, kaže Tončo Bavrka iz Federalne direkcije robnih rezervi.
Stanje je i više nego alarmantno, iako iz institucija BiH godinama tvrde da nije tako. Potrošačka košarica dostiže i do 3.000 KM, kažu iz Udruge “Futura” Mostar.
Taj iznos potrošačke košarice govori sljedeću stvar, da imamo idealnu situaciju u jednoj obitelji, gdje dvoje ljudi radi i imaju prosječna primanja, to je idealna situacija, oni ne mogu, nedostaje im 1.000 maraka za iznos potrošačke košarice, mjesečno dakle ljudi se moraju odricati u svoje ime, u ime svoje djece i ako to nije alarmantno, onda ne znam što je, kaže za državnu televiziju Marin Bago iz Udruge “Futura” Mostar.
Poskupljenje brašna je logična posljedica pogrešno vođene ekonomske politike i u RS i u FBiH i ne postoji nijedan način na koji sada ova vlast može upotrijebiti bilo koji mehanizam da bi smanjila cijenu brašna kao ni bilo kojih drugih prehrambenih proizvoda, smatra Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
Ovo je samo rezultat vođenja robnih rezervi na razini oba entiteta, gdje smo uništili robnu rezervu u Republici Srpskoj, ona je u fazi stečaja. U Federaciji nemaju toliko zaliha koje mogu podmiriti domaće tržište i mi smo sada praktično pravi ovisnici od kretanja na međunarodnom tržištu, ističe Vukelić.
Ova vlast je uništila najveće poljoprivredne kombinate i mlinarsku industriju i sada imamo zaliha onoliko koliko privatne tvrtke imaju u svojim bunkerima i ništa više, kaže Vukelić. Postavlja se pitanje u slučaju da nas zadese prirodna nepogoda, potresi, požar, poplave, da sve zemlje oko nas zatvore svoje granice, iz kojih bi rezervi bili opskrbljivani građani BiH?
6 komentara
Jada u vas dolje u Bosni.
Imaš se ti na što grijati?
Mi imamo drva, ti zimuj
Brasmo je u trgovinam svaki dan skupije.
Oće li marku ili dvi ,a možda i tri.
Neka bude 10 maraka jer neće nitko ništa da sije samo prska travu i zaliva palme a imamo zemlje ali u korovu. Pola ih nezna ni di mu je ćaćevina. Čast izuzecima. Usput, poticaji se dijele na lijepe oči a ne na oranice.
Toliko veliko polje imamo da bi mogli imati svoju pšenicu,
ali više od 90% polja leži.
Baš kako kaže @KLAS, svi zalivaju palme i englesku travu, a nitko neće radi.