Hrvatski turizam i ove godine ovisit će o radnoj snazi iz BiH

Iako su još uvijek brojni ugostiteljski objekti na Jadranu zatvoreni ili rade skraćenim radnim vremenom, njihovi vlasnici uveliko počinju sa pripremama za novu turističku sezonu.

Sudeći prema posljednjih nekoliko sezona, Hrvatska i ove godine može očekivati rekordne posjete turista iz svih dijelova svijeta.

Hrvatska turistička zajednica je početkom ove godine objavila podatke o turističkim posjetima u lanjskoj godini, koja je zabilježila 18.9 milijuna dolazaka i 104.8 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na godinu prije.

Sezonci jako traženi

Iz hrvatskih policijskih uprava potvrdili da već zaprimaju prijave za izdavanje dozvola za boravak i rad sezonskim radnicima iz drugih zemalja. Dozvola za boravak i rad za sezonsko zapošljavanje izdaje se na rok do tri mjeseca ili do šest mjeseci.

Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Hrvatskoj najduže šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti zemlju, prenose agencije.

Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produžiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.

Radnici na hrvatskoj obali će i ovog ljeta biti veoma traženi i jedni od najbrojnijih.

Prošle je godine u Hrvatskoj izdano 16.836 dozvola za sezonske radnike, od kojih najviše radnicima iz Srbije (4975), Bosne i Hercegovine (4460), Sjeverne Makedonije (3638), Nepala (1061) te Filipina (507).

Iz istarske policije kažu da je tijekom lanjske godine ukupno podneseno 23.572 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a izdano njih 17.245, od čega se 3345 odnosi na sezonsko zapošljavanje.

Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma Hrvatske, kaže da u Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, a da je prošle godine manjkalo između 15 i 20 tisuća sezonskih radnika te da je izgledno da će se ove godine ta brojka povećati.

Posao za 70.000 obrta

Andrić kaže da se pod pojmom radnika u turizmu ne misli samo na usko vezane djelatnosti poput hotelijerstva te da u Hrvatskoj ima preko 70 tisuća registriranih obrta, od fast foodova do kafića.

Kada bi svaki od njih trebao samo jednog radnika, radilo bi se o 70 tisuća radnika. Iz saznanja koje imam ove godine, trebalo bi nedostajati do 30 tisuća radnika. S tim da nije samo problem u tom broju, nego je problem što praktički među radnicima iz trećih zemalja ne možete doći do stručne radne snage koja je potrebna u hrvatskom turizmu, kaže.

Andrić ističe da će, ukoliko se ovako nastavi, Hrvatska za koju godinu neće imati ni jednog domaćeg čovjeka na raspolaganju u ugostiteljstvu.