Goran Glamuzina, dipl.ing.geologije, objavio je još jedno otkriće – kiklopske zidine u helenističkom stilu u selu Bobanova Draga zapadno od Gruda.
Glamuzina ističe kako je riječ o iznenađujućem otkriću jer je rije o najvjerojatnije najzapadnijoj helenističkoj građevini u Bosni i Hercegovini.
Šire područje sela Sovići i Gorica, kojima pripada i mali zaselak Bobanova Draga na krajnjem zapadu grudske općine sadrži neke od najvrjednijih arheoloških nalazišta u čitavoj zemlji, te je u arheološkom smislu ovaj dio Hercegovine relativno dobro poznat, navodi Glamuzina.
Nedavnim je terensko-istraživačkim obilaskom područja neposredno iznad zaselka Bobanova Draga u okviru jedne velike (ilirske) gomile, ranije tek registrirane kao prapovijesna gomila, Glamuzina razotkrio impozantni megalitski ili kiklopski zid s jasno vidljivim helenističkim graditeljskim obilježjima.
”Ovaj masivni, ili bolje rečeno monumentalni bedem koji čini južnu podzidu jedne velike drevne kamene građevine, danas sačuvane u obliku velike gomile, posve sigurno je bio poznat lokalnim stanovnicima i svima onima koji su prolazili pored njega”, navodi Glamuzina i dodaje kako unatoč toj činjenici, ranijim i današnjim arheolozima i povjesničarima, ovaj nedvojbeni monumentalni povijesni spomenik, nije predstavljao ništa vrijedno, pa je tako ostao gotovo u potpunosti ignoriran.
To je, navodi, proishodilo njegovu današnju tajanstvenost, te nepostojanje gotovo nikakvih opisa ili fotografija.
Obilaskom šireg područja ove, po svemu sudeći monumentalne megalitske srušene građevine, Glamuzina je uzduž čitavih južnih padinskih strana pri vrhu brda razotkrio brojne ogromne višetonske klesane blokove vapnenca.
”Razotkriveno je i to da se radi o većinom poligonalnim megalitskim blokovima koji su činili masivne, monumentalne zidove i podzide terasastih dijelova u višim padinskim dijelovima brda iznad Bobanove Drage”, navodi Glamuzina i dodaje otkrića prapovijesnih gomila.
”Još dalje prema vrhu brda dolazi se do jedne ogromne prapovijesne gradine vrlo neobičnog oblika. Detaljnim uvidom ove, danas gomili slične građevine, autor je došao do pretpostavke da se ovdje nalazi ustvari jedno prailirsko ili prapovijesno obredno mjesto, obredna građevina ili svetište”, navodi istraživač i dodaje kako ovoj mogućnosti čvrsto ide u prilog nazirući izgled prvobitne arhitekture ove velike.
Da ovi prapovijesno-ilirski objekti, gomile i gradine predstavljaju samo jedan dio vrijednih još uvijek neistraženih oblika arheološke baštine ovog dijela grudske općine pokazuju i brojni ostaci rimskih zgrada, vila, grobnica, naselja, hramova, pri čemu se u neposrednoj blizini opisanih kiklopskih zidina prema dnu padine može pronaći ostatak fino obzidane antičke, najvjerojatnije rimske ceste s dobro isklesanim pretežno četvrtastim vapnenačkim blokovima jednake veličine i manjih dimenzija za razliku od megalitskog helenističkog zida i megalitskih blokova prema vrhu padine na prostoru ‘gomile’, navodi Glamuzina.
Opširnije pročitajte ovdje.