Molitvom ispred ratnoga skloništa u kojem su pobijeni hercegovački franjevci i svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu obilježena je 73. godišnjica ubojstva dvanaestorice franjevaca koje su 7. veljače 1945. godine ubili partizani – pripadnici 11. dalmatinskoga partizanskoga korpusa.
Ovaj dan u Širokom Brijegu i Županiji Zapadnohercegovačkoj posebno se obilježava. U Gradu Širokom Brijegu službeno se obilježava kao ”Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk”, a Vlada Županije Zapadnohercegovačke proglasila ga je ”Danom sjećanja na žrtve komunističkoga zlosilja”.
Molitvu na grobu franjevaca predvodili su gvardijan Franjevačkoga samostana Široki Brijeg fra Tomislav Puljić, i vicepostulator postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće” fra Miljenko Stojić.
Svećenici i vjernici u procesiji su se uputili u crkvu, gdje je svetu misu, uz koncelebraciju velikoga broja svećenika, predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko.
Od 30. rujna 2015. godine dio širokobriješke Obilazne ceste preimenovan je u Ulicu pobijenih franjevaca u znak sjećanja na stradale hercegovačke franjevce.
Podsjetimo, u srijedu ujutro, oko 11.00 sati toga kobnoga 7. veljače 1945. godine partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te su ušli u Široki Brijeg. U franjevačkom samostanu su pronašli 12 fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti.
Potom su partizani iz zloglasnog 11. dalmatinskoga korpusa, osnovanoga u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, vezali ih žicom, odveli u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.
Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.
U Drugom svjetskom ratu na području Hercegovine ubijeno je ukupno 66 franjevaca.
Njemačko-ustaško-domobranske postrojbe imale su 4.000 mrtvih, a partizani oko 800.
Unutrašnjost crkve 7. veljače 1945. godine – Snimio partizanski vojnik koji je fotografiju prije nekoliko godina predao Vicepostulaturi
Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički, ubijen svako deseti stanovnik Širokog Brijega. Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika.
Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su uspjeli zarobiti oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e, tih su dana, dali uhititi preko 2.000 Širokobriježana.
Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani.
Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto čak i ime te nametnuto ime Lištica po rijeci koja prolazi kroz grad. Prvotno ime ”Široki Brijeg” vraćeno je 1991. godine.
jabuka.tv