Akcize na gorivo: Ping-pong između vladajućih i opozicije

Koridor V je dio puta koji povezuje Kijev s Jadranskim morem i odnosi se na pravac od Budimpešte do ploča, preko Osijeka i Sarajeva. Na Bosnu i Hercegovinu spada najduži dio od 340 kilometara Koridora Vc. Koridor koji prolazi kroz našu zemlju, podijeljen je u četiri etape: Svilaj – Doboj Jug, Doboj Jug – Sarajevo Jug, Sarajevo Jug – Mostar Sjever te Mostar Sjever – Bijača.

Prema posljednjem službenom izvještaju koji je javno objavljen od J.P. Autoceste FBiH početkom 2016. godine, do sada je izrađeno 92 KM koji se odnose na dionice Kakanj – Zenica Jug, Sarajevo Sjever – Sarajevo Zapad, Sarajevo Zapad – Tarčin te Zvirovići – Bijača.

Do sada je potpisano sedam ugovora o zajmu vrijednih nešto više od 700 milijuna EUR i financiranih uglavnom iz sredstava EIBa, EBRDa te OPECa i države Kuvajt.

Saziv trenutne Uprave J.P. Autoceste FBiH

Na čelu Upravnog odbora J.P. Autoceste FBiH kao v.d. direktora smjestio se Adnan Terzić (SBB BiH). Njegov pomoćnik i izvršni direktor za ekonomsko-financijske poslove je Ivica Ćurić (HDZ). Prema pisanju Slobodne Bosne, radi se o propalom biznismenu iz Žepča čija je tvrtka „NBI Ćurić“ još 2013. ušla u stečajni postupak. Samo godinu i pol dana kasnije, Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je da firma „NBI Ćurić“ duguje više od 6.5 milijuna KM koja, prema pisanju medija, do dan danas nisu podmirena.

Marin Jeličić (HDZ), v.d. izvršni direktor za upravljanje i održavanje iako zato nema nikakve kompetencije niti dodirne točke s građevinskom industrijom. Prema pisanju NAP-a, radio je u Croatia osiguranju i ranije nije imao rukovodećeg iskustva.

Adem Zolj (SDA), v.d. izvršni direktor za opće, kadrovske i pravne poslove bio je na čelu Direkcije za puteve Kantona Sarajevo, gdje se i nije proslavio s nekim značajnijim projektima.

Jasmin Bučo (SDA), v.d. izvršni direktor za projektiranje i građenje. Iako je statutom J.P Autoceste FBiH svakom članu Upravnog odbora zabranjeno obnašati bilo kakve političke funkcije, to nije smetalo gospodinu Buči da istovremeno bude dio Općinskog odbora SDA Centar.

Već ovom površnom analizom kadra Uprave, upitno je, ako i zakon o akcizama prođe, što će se s tim akcizama dogoditi, s obzirom na to da na se na čelu nalazi nekompetentan kadar koji, između ostalog, ima i neizmirenih obveza prema državi .

Prema izvještaju poslanika SDP-a (oporbe zakonu o akcizama), Saše Magazinovića oko 60 milijuna KM godišnje od akciza ne bude doznačeno javnim poduzećima Autoceste FBiH i Ceste FBiH te smatra da bi se navedeni slučaj trebao ispitati.

Famozni zakon o akcizama

Prema podacima Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje, trenutne akcize na litru goriva kreću se između 30 i 40 pfeninga. Novim zakonom se one žele dodatno povećati za 15 pfeninga čime bi se, navodno, financirale autoceste i javne ceste, točnije dionice: Donja Gračanica – Tunel Zenica, Bruna – Počitelj, Svilaj Odžak te Klopče – Donja Gračanica, kako je priopćio ministar Denis Lasić.

Akcize, čini se, trebaju uz sredstva europskih i stranih kreditora predstavljati glavni izvor financiranja s naše strane. Prema riječima Adnana Terzića, prihodi od akciza za 2016. godinu iznosili su 76.100.015 konvertibilnih maraka, a od cestarina 31.628.819 konvertibilnih maraka.

Federalni premijer, Fadil Novalić također u akcizama vidi ključan izvor financiranja, ponajprije jer BiH ionako ima najpovoljnije gorivo u regiji. On smatra kako su povećane akcize bile uspjeh kojim su Hrvatska, Albanija, Kosovo i Srbija izgradile svoje infrastrukturne projekte.

Istina, u susjednim zemljama su trošarine nešto više. Primjerice, u Hrvatskoj država po litri benzina ubere 75 pfeninga (u nas 40), dok primjerice za litar dizela 51 pfening ( u nas 30).

Tko je za, a tko protiv? Ping-pong između vladajućih i opozicije

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 07. travnja, po hitnom postupku, set zakona čijim se usvajanjem omogućava nastavak aranžmana s MMF-om te su utvrdili kako će isto potvrditi i Vijeće ministara BiH na izvanrednoj sjednici, a „bit će usvojene i u Predstavničkom domu“, stajalo je u tadašnjem priopćenju. S obzirom da mora proći toliko revizija, moralo je negdje zapeti, baš na posljednjoj prepreci.

Za principe predloženih zakona su glasali članovi Komisije: Predrag Kožul (HDZ), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB), Dušanka Majkić (SNSD), dok su protiv bili: Salko Sokolović, koji je istupio iz Kluba poslanika SDA, ali je još član te stranke, Damir Bećirović (Demokratska fronta), Jasmin Emrić (A-SDA), te Nenad Lalić (SDS) i Aleksandra Pandurević (SDS).

Ništa čudno reklo bi se na prvi pogled. Ako uzmemo u obzir čije stranačke glavešine sjede u Upravi J.P. Autoceste FBiH, glasovanje je čisti slijed logike – za su glasovali stranačke kolege, a protiv opozicija.

Svatko ima svoje razloge. Dok pristaše zakona o akcizama smatraju kako je ovo neophodno za ubrzanje izgradnji Autocesta FBiH, opozicija se „brine“ za građene, ponajviše poljoprivrednike, koji su skupina koja je protiv novih nameta, a time i protiv zakona o akcizama.

Logično, s obzirom na to da im još nisu isplaćeni poticaji iz 2014. godine, koji su ionako svake godine sve manji i manji. Osim toga, uvođenje plavog dizela, koji je povoljniji i oslobođen od akciza, obećava se još od 2010. godine. Što je u susjednim zemljama normalna pojava, u nas još nije niti na dnevnom redu.

Stručnjaci složni – ekonomska pitanja se politizirala

„Povećanje trošarina je uvjet MMF-a za novu tranšu kredita. Dosad su te mjere prolazile, il’ ovako il’ onako. Traži se povećanje od 15 pfeninga po litri + PDV što je skoro 19 pfeninga. Čini da je veći problem volje i dogovora gdje će prolaziti autocesta, a ne novca za nju. Možda je bolje zadužiti državu na tržištu zasad pa kasnije, ako zafali, povećavati trošarine jer je ovo stvarno veliko povećanje“, smatra jedan mladi ekonomski stručnjak.

I drugi ekonomski stručnjaci iz naše zemlje smatraju kako je ovo ekonomsko pitanje postalo političko. Neki su i stava da je zakon bio dobar i imao višu svrhu, ali je ipak politička, a ne stručno-ekonomska logika presudila njegovu usvajanju.

Ističe se kako je ovo uobičajena praksa i da tu ništa ne bi trebalo biti sporno. Druge zemlje bi vjerojatno omogućile i druga rješenja, ali stav dijela struke je da bi u našem kontekstu predloženo zakonsko rješenje bilo dobro. To što ništa ili gotovo ništa nije dobro, to je drugi par rukava.

Ovo je samo još jedan dokaz kako se politički konsenzus ni oko čega ne može postići jer se stranke uglavnom bave politikanstvom i međusobnim obračunom.

Čini se kako pitanje o zakonu o akcizama još neće pronaći svoje rješenje, s obzirom na niz političkih procesa u pozadini. Zasigurno bi dodatno povećanje akciza donijelo određeni prihod u budžet J.P. Autoceste FBiH, ali s obzirom na već navedeni kadar koji čini Upravu, upitno je gdje i kako bi ta sredstva bila raspoređena. Mogu li se sredstva namiriti i na drugi način, primjerice smanjenjem javne administracije također je jedno od pitanja koje, barem trenutno, ostaje neodgovoreno.

herzegovina.in