Manje državljana, više novca u proračunu Bosne i Hercegovine. To je, otprilike, rezultat odricanja od domaćeg državljanstva za koje se plaća 800 maraka administrativne pristojbe. U Ministarstvu civilnih poslova kažu da je ta pristojba prije 15 godina koštala više nego duplo i da joj je cilj da što više ljudi ostane u zemlji.
“Mnoge države koriste ovu pristojbu kao jedan od destimulativnih faktora za postupak odricanja. Tako da propišu izuzetno visoku pristojbu da bi ona bila destimulativna za lica koja se odriču”, rekao je Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH.
Ipak, u Ministarstvu financija i trezora BIH priznaju da se milijuni od te pristojbe troše na financiranje 75 državnih institucija i da ni marka ne ode na programe i projekte za zapošljavanje ili pomoć povratnicima. Nije teško zbrojiti koliko je novca u proteklih dvadesetak godina otišlo na administraciju, ako se zna da je u tom periodu Bosnu i Hercegovinu službeno napustilo više 73.000 ljudi. Da su svi platili po 800 maraka, bilo bi to oko 58 milijuna maraka.
“Ta sredstva su sastavni dio proračuna institucija BiH iz kojeg se financiraju sve obaveze proračunskih korisnika, počevši od plata, materijalnih troškova, nabavki, zakupa i drugih kategorija”, kaže Jusuf Džaferović iz Ministarstva financija i trezora BiH, piše ATVbl.com.
Za one koji se odriču bh. državljanstva zbog stjecanja državljanstva u zemljama bivše SFRJ, administrativna pristojba je 200 maraka. U Centru za ljudska prava kažu da ni to nije malo, a posebno su ljuti što sve pristojbe odlaze na krpljenje proračuna.
“To je već dugogodišnja praksa u našoj državi da se ponovnim nametanjem, odnosno novim nametima ili povećanjem postojećih nameta, zaradi i na neki način smanji ta rupa u proračunu”, kaže Tamara Udovčić iz Banjalučkog centra za ljudska prava.
Punjenje proračuna pod izgovorom zvanim – ostajte ovdje, nije prava mjera, kažu građani. Naročito što, osim te destimulativne, ima sve manje stimulativnih mjera da bh. državljani to i ostanu.