Arapski investitor koji je kupio imanje u hrvatskom povratničkom selu Glavice pored Bugojna pregradio je i time privatizirao seoski put, izjavili su za portal Dnevnik.ba povratnici.
Kupio je imanje tik do hrvatskog sela Glavice u Bugojnu, uz cestu od grada prema Rostovu.
Imanje, smješteno uz potok Vitina, je prodao upravo jedan od povratnika i to za cifru koju je jednostavno bilo nemoguće odbiti. Povratnici s tim nemaju problema, ali navode kako je Arapin pod nejasnim okolnostima došao u posjed još desetak duluma državnog zemljišta.
“Arapin je kupio nekoliko duluma zemlje na lokalitetu Luke pored hrvatskog sela Glavice prije godinu dana. Odmah je počeo s izgradnjom nekakvoga objekta za koji se ispostavilo da će biti svojevrstan motel zatvorenog tipa. Kupljeno zemljište je stoljećima bilo sastavni dio našeg sela, no Arapin je na njemu najprije izgradio stražarske kućice. Već u tom trenutku se među povratnicima javio nemir jer nam nije bilo jasno zbog čega se postavljaju kućice za stražare prije nego je glavni objekt izgrađen”, kazali su mještani.
Ističu kako im Arapi ne smetaju, ali im smeta to što se tik do njihovih kuća gradi imanje koje je zatvorenog tipa i još k tomu pregrađuje seoski put.
Inače, navodi Dnevnik, riječ je o ljudima koji su ne tako davno morali napustiti svoje kuće, između ostaloga, bježeći i od arapskih mudžahedina.
“Kap koja je prelila čašu je, pak, bilo postavljanje rampe na seoski put! Riječ je o putu koji vodi ka našim njivama. Arap nam je poručio da pozovemo njegove stražare ako nam put treba, pa će nam oni podignuti rampu. To je za nas neprihvatljivo”, kazali su povratnici, koji od bugojanske lokalne vlasti ne očekuju pomoć jer smatraju da su kao Hrvati-povratnici sustavno marginalizirani od općinskih vlasti.
“Naš je položaj nekako ‘ni na nebu ni na zemlji’. Nemamo preko koga utjecati na odluke lokalne vlasti, a problemi povratnika svakako malo koga zanimaju”, istaknuli su.
Također, podsjećaju i kako ovo nije jedini primjer ignoriranja potreba povratničke zajednice u Bugojnu.
“Ovo je zapravo samo jedan u nizu primjera. Podsjećamo javnost kako je gradska deponija izgrađena između povratničkih sela Boganovci, Bristovi i hrvatskog dijela sela Kula. Iako smo se protivili smještanju deponije na području šume Dubočina, naš je glas jednostavno ignoriran. Već godinama povratnici u selo Bristovi muku muče s vodoopskrbom, iako se izvor Resnik nalazi svega nekoliko stotina metara od sela. Sada su se problemi s vodom počeli širiti i na Kulu i Glavice. Dugo godina smo bili jedno od posljednjih mjesta u općini koje nije imali javnu rasvjetu, a kad smo je dobili onda nam je jedno vrijeme nisu palili”, istaknuli su povratnici.