S primanjima u BiH često se jedva spaja kraj s krajem, a osobito u vremenima inflacijskog pritiska i rasta cijena hrane na koju, inače, ide i većina bh. plaće – sažet je to opis ekonomskog standarda velikoga broja žitelja BiH, a koji je potkrijepljen i konkretnim brojevima po kojima smo, nažalost, na europskom začelju, piše Večernji list BiH.
Preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je BDP po stanovniku u BiH u prošloj godini iznosio 13.263 marke ili 6781 euro, iako je to značajan rast u odnosu na godinu prije, kada je BDP iznosio 11.337 maraka ili 5796 eura. Slaba je to utjeha brojnim žiteljima zemlje zbog sveopće inflacije koja “jede” novac, odnosno obara mu vrijednost u tolikoj mjeri da je istim iznosom danas nemoguće kupiti brojne proizvode, osobito one prehrambene. Oni su u brojnim slučajevima poskupjeli gotovo dvostruko.
Usporedba i standard
Bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu nominalno je iznosio 45,50 milijuna maraka i u odnosu na 2021. godinu nominalno je veći za 16,2 posto, dok je realni rast iznosio 4,1 posto. Kada se ovi podaci usporede sa zemljama okružja, a osobito onima koje su punopravne članice Europske unije, vide se, zapravo, razmjeri rascjepa u pogledu ekonomskog, a onda i životnog standarda.
Naime, podaci Hrvatske narodne banke pokazuju kako je u 2022. u Republici Hrvatskoj BDP iznosio 67,3 milijuna eura, a po stanovniku 17.486 eura. Godinu prije BDP je iznosio 58,2 milijuna eura, a po stanovniku 15.006 eura. Ekonomska situacija u BiH i životni standard također dolaze do izražaja kada se brojevi usporede s prosjecima koji vladaju u Europskoj uniji odnosno eurozoni. Prosjek Europske unije tako je u 2022. godini bio oko 28.840, a eurozoni 31.650.
Kada je riječ o Sloveniji, tamo je BDP u 2022. godini po glavi stanovnika iznosio 22.450 eura, dok je u Italiji bio nešto viši, odnosno 27.860 eura. U Srbiji podaci za 2021. godinu pokazuju kako je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iznosio 7803 eura.
U Crnoj Gori u 2021. BDP po glavi stanovnika bio je nešto veći – 8002 eura. Tematiku godišnje zarade svakako valja promatrati i u svjetlu njezine potrošnje za različite namjene. Drugim riječima, žitelji BiH prisiljeni su veći dio svojih mjesečnih, a samim time i godišnjih primanja trošiti na hranu, dok u Europskoj uniji to nije slučaj. Prosjeci Europske unije takvi su da žitelji većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavu hrane, a razlog je usklađenost primanja s cijenama, posljedica čega je podatak da žitelji Unije u prosjeku mnogo manje sredstava troše na prehranu.
U prosjeku kućanstvo EU-a troši oko 14,3% sredstava na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plaća i visine cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Ovaj postotak iz Europske unije ipak treba uzeti s određenom dozom rezerve jer je riječ o podacima prije inflacije, no isto tako, treba naglasiti i kako je u EU došlo do rasta plaća, tako da se ne očekuje da je udio prehrane u ukupnoj mjesečnoj potrošnji značajnije rastao.
Pitanje inflacije
Sve navedeno jasno govori o tome kako su inflacijski udari na kućne proračune žitelja BiH neusporedivo jači u odnosu na europske susjede, a što onda govori o potrebi snažnih ekonomskih reformi kojima će se podignuti standard, dok se istodobno trebaju provoditi procesi kojima će se poboljšati ukupna poslovna klima.
Istodobno, u ovoj se godini, a poglavito u idućoj, očekuje postupno usporavanje inflacije.
Rezultati ankete Centralne banke BiH provedene u lipnju 2023. godine upućuju na stabilizaciju kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću godinu. Očekivana agregirana inflacija za tekuću, 2023. godinu iznosi 8,3%, a što je u skladu s očekivanjima iskazanim u ožujku 2023. godine, što govori da se očekivanja nisu bitno mijenjala u protekla tri mjeseca i da se na tržištima ne primjećuju čimbenici koji bi ubrzali inflaciju u drugoj polovini godine.
Istodobno, inflacijska očekivanja za 2024. godinu u ovom krugu anketiranja iznose 5,5%, a sve navedeno upućuje na zaključak kako se očekuje postupno smirivanje inflacijskih pritisaka tijekom 2023. i 2024. godine, ali da je inflacija još uvijek na mnogo višoj razini od višegodišnjeg prosjeka.