BiH: Cijene rasle više od 15, a plaće 12,9 posto

Kako živjeti i preživjeti u BiH, prema podacima Eurostata, drugoj državi u Europi nakon Albanije po siromaštvu, većina stanovnika ni sama ne zna.

Inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine popela se na 17,6 posto u srpnju na godišnjoj razini, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Rekordna inflacija

Ovo je najveća inflacija u posljednje 22 godine, napisao je tim povodom ekonomist Vjekoslav Domljan na svom Twitter nalogu.

Potrošačke cijene su u srpnju, u odnosu na lipanj, u prosjeku porasle 0,4 posto. Cijene hrane zabilježile su u srpnju rast od 25,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su cijene bezalkoholnih pića imale rast od 16,5 posto. Upotreba prijevoznih sredstava, uslijed poskupljenja goriva, skuplja je 41 posto, dok je cijena usluga prijevoza porasla 18 posto.

Poslije ovih stavki, najveći rast bilježe električna energija, plin i drugi energenti, gdje poskupljenje na godišnjoj razini iznosi 23,6 posto. Udar na kućne proračune dodatno pojačava povećanje cijena dobara i usluga vezanih za redovito održavanje kuće za 12,3 posto.

U prvih sedam mjeseci, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potrošačke cijene u Federaciji BiH veće su 13 posto. Inflacija, o kojoj je donedavno rijetko tko bilo što znao, danas je sastavni dio života građana u Bosni i Hercegovini. Mjesečna primanja – bilo plaća ili mirovina – potpuno su izgubila vrijednost.

Dok se nekada za stotinu maraka mogla obaviti mjesečna nabava osnovnih životnih namirnica, danas stotinu maraka koštaju dva ručka za četveročlanu obitelj. Poskupljenja u odnosu na prije pola godine gotovo su tri puta veća. I redovi pred narodnim kuhinjama sve su veći. Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini u lipnju je bila 1126 maraka, što je za 12,9 posto ili za 129 maraka, više nego u istom razdoblju 2021. godine.

U lipnju je inflacija u BiH iznosila 15,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Rastu plaća najviše je doprinijelo povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH na početku godine kao i u Republici Srpskoj dva puta tijekom ove godine. I neki poslodavci povećali su zarade radnicima kako bi ih zadržali u vrijeme kada mnoga kvalificirana radna snaga napušta BiH i odlazi na rad u inozemstvo. Međutim, rast zarada u većini djelatnosti bio je manji od rasta bujajuće inflacije, tako da smo svi osiromašili.

Kako tvrdi za Faktor Muris Čičić, ekonomski stručnjak, inflacija je teška bolest koja se ne može tako lako izliječiti, pa smo svi na gubitku.

Svima se obezvrjeđuje plaća, dnevnica, nadnica, ušteđevina ili bilo kakvi drugi novčani prihodi. U borbi protiv inflacije, naravno, moraju sudjelovati vlade svih zemalja u svijetu. Kako smanjiti inflaciju? Naše vlade u Bosni i Hercegovini mogu samo pokušavati gasiti požar. Kada bi vlade u BiH imale dovoljno novca da svima podignu primanja na razini inflacije, onda ne bi bilo inflacije, a što je nemoguće u našem slučaju, kaže Čičić.

Nažalost, bez obzira na to koliko vlade čine da se pomogne određenom dijelu stanovništva, posljedice inflacije ne mogu se anulirati.

Građani ogorčeni

Dijelu stanovništva koji ima bolje prihode ni ne treba pomagati, smatra Čičić.

Naša država ne može svima pomoći, pa zbog toga izdvajam dio stanovništva koji ima veće prihode od siromašnih. Znači, ne smanjivati cijenu goriva svima, pa da se voze više oni koji imaju, nego smanjivati cijenu prijevoza stanovnicima koji nemaju ni za hranu, odjeću, obuću. Suština inflacijskih mjera je u pomaganju siromašnim jer ipak je BiH socijalna država i mnogo je onih kojima pomaže. Mogla bi se konačno napraviti i socijalna karta, ali u BiH je to teško sustavno napraviti, pa nemamo točne podatke o broju siromašnih kojima je nužna pomoć, zaključuje profesor Čičić.

A što kažu građani?

Mi smo naučili trpjeti. Postoji jedna stara misao iz nekog vremena u kojem narod šuti. Treba malo popustiti što nije loša poruka za političare. Narod šuti, a ne znam dokle će. Što se tiče inflacije, to je moje nestručno mišljenje, kaže jedan građanin.

Mahune su bile dvije marke, a sada su sedam maraka. Evo, i ovi sirevi su bili dvije marke, a sada su četiri. Strašno je skupo i ne znam kako to svijet uspijeva izdržati. Najteže mi je kada vidim omladinu kako prosi, govori on.

Iza građana Bosne i Hercegovine četiri su teške godine – pandemija te briga kako preživjeti, a nakon toga rat u Ukrajini i njegove posljedice za svijet, pa i građane BiH, koje su teško pogodile i onako lošu ekonomiju. Ako bismo analizirali sve dosadašnje ankete u kojima se pitalo građane o životu u BiH, u protekle četiri godine ništa se nije promijenilo.

Svaki put isti odgovor: Ljudi gladni, male plaće i korupcija duboko u svim sferama života – bez razlike o kojemu se entitetu, gradu, općini radi.