BiH ima najlošiji, a Nizozemska najbolji zdravstveni sustav u Europi, stoji u istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za prošlu godinu, kojim je obuhvaćeno 37 zemalja.
Parametri po kojima je istraživanje provedeno bili su zadovoljstvo pacijenata, zakonodavstva, prava bolesnika, pristup vlastitim medicinskim podacima i slično.
Dok se država u kojoj živimo sa osvojenih 420 od mogućih 1.000 bodova našla na začelju ljestvice, ni većina ostalih zemalja u našoj regiji nije se proslavila na ovoj listi.
Tako je, primjera radi, Crna Gora zauzela 35. mjesto (463 bodova), a odmah iznad nje je Srbija (473 boda). Hrvatska je na 24. mjestu sa 640 bodova, a tri mjesta iznad nje je Slovenija (665 boda).
Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne udruge doktora medicine za jugoističnu Europu, kaže da je ova ocjena, kada je riječ o BiH, očekivana, i da ovo nije jedini izvještaj koji daje ovakve rezultate.
“Pacijenti i jesu i nisu zadovoljni. Oni imaju velika prava, koja ne mogu da se isprate financijski, i onda, normalno da se stvara njihovo nezadovoljstvo. Sa druge strane, zadovoljstvo je praćeno našim radom, odnosno odnosom prema njima”, rekao je Femić.
Upitan bi li jedan od glavnih razloga nezadovoljstva pacijenata moglo biti to što se događa da na uslugu čekaju satima na hodnicima zdravstvenih ustanova, Femić naglašava da je to točno.
“To je posljedica nedostatka dovoljnog broja zdravstvenih radnika, a ako ih ima, oni trećinu vremena provode rješavajući papirologiju”, ističe Femić.
U vezi s ovim istraživanjem komentar smo zatražili od Federalnog ministarstva zdravstva, ali odgovor nismo uspjeli dobiti.
Sa druge strane, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS ustvrdili su da se podaci iz RS ne nalaze u ovom istraživanju. Iz tog ministarstva napominju da je za prikupljanje statističkih podataka u oblasti zdravstva na razinii RS zadužen Institut za javno zdravstvo (IZJZ) RS.
“Podaci koji su traženi od RS u najvećem broju slučajeva su i dostavljeni, a što se tiče istraživanja Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za 2014. godinu, prema podacima Instituta ovaj upitnik nije ni stigao”, kažu su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a isto ističu i u IZJZ RS.
Iz Sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da nisu bili uključeni u ovo istraživanje, tako da nisu u mogućnosti ni da ga komentiraju.
Ključni zaključak ovog istraživanja je da se povećava jaz između bogatijih i siromašnijih zemalja Europe.
No, dodaju, u većini zemalja dolazi do blagog poboljšanja kada je riječ o zdravstvenim uslugama.
Što se rang-liste tiče, na prvom mjestu je Nizozemska, a slijede Švicarska, Norveška, Finska, te Danska. Na začelje su se plasirale Litva, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, te na kraju – BiH.
(Nezavisne.com)