Izvoz iz BiH u svijet za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 4,51 milijardu KM i rastao je za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ali, rastao je i uvoz. I to za 0,75 posto, što i ne bi bio strašan postotak da nije uvezeno proizvoda u vrijednosti od 7,71 milijardu KM, piše Večernji list BiH.
Rajčica iz Albanije i Turske
Kad se pogleda statistika, u BiH se prekomjerno uvozi voće i povrće s obzirom na to da je BiH država koja u proizvodnji hrane ima itekako veliku perspektivu. Primjerice, samo prošle godine građani BiH uvezli su 31 mil. kilograma jabuka iz Poljske, Austrije, Italije i Hrvatske, kao zemalja iz kojih tu namirnicu najviše uvozimo. To nas je koštalo više od 16 mil. maraka. Zemlje iz kojih najviše uvozimo rajčicu su Albanija, Turska, Makedonija i Italija, a premda se ta omiljena namirnica koja se koristi za salatu ili umake dosta posadi, i dalje postoji potreba da je se uveze oko 15 mil. kilograma, što je 11 i pol milijuna KM u brojkama. Grah, čija cijena po kilogramu ovih dana doseže do 5 KM, uvozimo iz Argentine, Kine, Egipta i Kanade. Uvezli smo ga za, također, nešto manje od 11 i pol mil. KM. Svojevrsni šok predstavlja uvoz krumpira kojeg ima skoro svaki proizvođač u Hercegovini. Naime, samo u 2015. uvezli smo ga za nešto manje od 4 milijuna KM, a u količini čak 13 i pol milijuna kg. Prošlog ljeta, a nije iznimka ni ovo, Makedonija, Albanija, Turska i Grčka opskrbljivale su BiH lubenicama. Uvezli smo ih skoro 16 milijuna kilograma.
Lubenice iz Makedonije
Nije naodmet kazati kako je u samo deset mjeseci prošle godine liječničku pomoć zbog trovanja hranom potražilo 352 ljudi. S obzirom da kupci često strahuju od prevelikog broja pesticida u voću i povrću, u izvješću Zavoda za javno zdravstvo stoji da pesticida ima u većini hrane koja se uvozi…
– Mi smo poljoprivredna zemlja i sve što proizvedemo možemo i plasirati, ne samo na naše tržište, već i na inozemno. Svjesni smo da nemamo jaku industriju, da je BiH prošla mnogo toga, i stanovništvo se okrenulo poljoprivredi. Ljudi su se orijentirali na proizvodnju voća i povrća. Ovo čime raspolažemo može pokriti potrebe ovog tržišta i, opet ističem, možemo i izvoziti određene stvari. Stoga, po meni, apsurdno je da mi ovoliko uvozimo, osobito ono što možemo sami proizvesti i što u konkretnom slučaju i proizvodimo – govori za Večernji list poznati bh. agronom Nedim Šerifović. Očito je da će se proizvođači u BiH morati organizirati kao svojedobno u Hrvatskoj, gdje se preko zadruga voćara i povrtlara radi pritisak na državu da se počnu štititi interesi domaćih proizvođača, a ne uvoznika.
2 komentara
Svašta smo uvozili ali dok ne uvezemo političare ovde nema dobra
Sve isto ko I lani