U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, Federalnog ministarstva zdravstva te Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, od travnja prošle godine provodi se projekt “Zdravo jedi, zdravo rasti”.
Projekt je usmjeren na dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, odnosno djecu predškolskog i školskog uzrasta, a cilj je kroz ove odgojno-obrazovne ustanove promovirati zdrave aktivnosti i zdravi način života, s posebnim naglaskom na unaprjeđenje prehrane.
Prekomjerna uhranjenost
U programu za sada sudjeluje šest predškolskih ustanova iz Federacije BiH, “Dječji grad” Sarajevo, Dječji vrtić “Bihać”, Javna ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje “Zenica”, Vrtić “Naše dijete” iz Tuzle, Vrtić “Čapljina” i Vrtić “Sunce” iz Goražda. Kako se hrane djeca u ovim ustanovama te kakve su općenito prehrambene navike bh. mališana, doznali smo od dr. Aide Filipović Hadžiomeragić, koordinatorice projekta u ime Federalnog zavoda za javno zdravstvo, koja nam je iznijela zabrinjavajuće podatke.
Naime, prema njezinim riječima, prikupljanje podataka je prethodilo samom projektu, odnosno on se temelji na prikupljenim saznanjima, a ona su dobivena kroz istraživanje Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Federalnog ministarstva zdravstva.
– Prikupljeni podaci su pokazali da je stanje uhranjenosti jako nepovoljno te da se i dalje suočavamo s velikim teretom oboljenja u općoj populaciji. U najmlađoj populaciji djece od nula do pet godina starosti se javlja problem prekomjerne težine i gojaznosti, gdje je nađeno čak 17 posto prekomjerno teške djece, a s druge strane, u jednoj maloj marginaliziranoj sredini kod romske djece još uvijek postoji izražena pothranjenost, njih čak 23 posto, kazala je dr. Filipović Hadžiomeragić, ističući kako problem pothranjenosti nije prisutan samo kod djece uzrasta do pet godina, već se do pojavljuje i kod djece školskog uzrasta, odnosno u djece od sedam godina do adolescencije.
Zastarjeli normativi
– Nadalje, aktivnosti programa ‘Zdravo jedi, zdravo rasti’ proizišle su iz tih podataka, a prvi korak preventivnog djelovanja je bio da se donesu standardi i normativi koji su relevantni za našu zemlju te koji su u skladu s međunarodno priznatim smjernicama, ali istovremeno prilagođeni našim potrebama i stanju pokazatelja koji su odraz prehrane, kazala je ona.
Prema ovom projektu, vrtići bi trebali ispuniti 26 kriterija, odnosno standarda, a vezani su uz prehranu i pripremu hrane, ali i aktivnosti koje se provode s djecom.
– Nemamo konkretna istraživanja o tome kakva se hrana služi djeci u vrtićima, iz razloga što je na području Federacije ta prehrana različito organizirana. Međutim, sve te ustanove imaju standarde i normative po kojima bi se trebali ponašati. Ono što znamo jest da su ti normativi bili zastarjeli te nisu bili uvijek i svugdje raspoloživi, što će reći da ih nisu svi ni koristili, a isto tako, ti standardi i normativi nisu zakonom obvezujući, objasnila je ona, dodajući kako unatoč svemu tomu i danas ima primjera dobre prakse pa se organiziraju dani kada se djeci služi samo voće.
Šest vrtića uključenih u ovaj projekt, naglasila je ona, izrazilo je želju da na volonterskim osnovama sudjeluju u promociji zdrave prehrane te da budu mjesta gdje će se poboljšati način prehrane djece predškolske dobi.
DL