Radna grupa za političke kriterije u okviru mehanizma koordinacije utvrdit će tekst pojašnjenja u vezi sa dvojnim državljanstvima, koje će u okviru dodatnih odgovora na upitnik biti proslijeđeno predstavnicima Europske komisije, potvrdila je Nezavisnim novinama Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije (DIE) BiH.
Ona je pojasnila da će u okviru dodatnih odgovora ovo biti 105, a iz Europske komisije su naša tijela upozorili da su na stranicama 2.177 i 2.180 dostavljenih odgovora date kontradiktorne informacije.
“Ako je sporazum na snazi, navedite datume potpisivanja i ratifikacije te kako se sporazum sprovodi u BiH”, naveli su iz Europske komisije.
Podsjećanja radi, predstavnici institucija Republike Srpske su u odgovoru na 496. pitanje napisali da sporazum o dvojnom državljanstvu BiH i Hrvatske ne postoji te da svi državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo za to nemaju valjanu pravnu osnovu.
S druge, pak, strane, u FBiH tvrde da sporazum postoji. U Ministarstvu civilnih poslova BiH nisu znali objasniti motive koji su vodili predstavnike RS da napišu da sporazuma nema, a pravdaju se i da nisu vidjeli konačni tekst odgovora koji je poslan u EU zato što su oni bili raspoređeni u drugim radnim grupama.
Iz Veleposlanstva Hrvatske su nakon prvobitnog šturog odgovora poslali dodatno pojašnjenje, ali i ovog puta su izbjegli da daju odgovor na jednostavno pitanje: da li Hrvatska od državljana BiH koji uzimaju hrvatsko državljanstvo traži da se odreknu bh. državljanstva, kao što tvrde predstavnici naših institucija.
Oni tvrde, naime, da se Hrvatska u cijelosti pridržava ugovora između Republike Hrvatske i BiH o dvojnom državljanstvu, potpisanog 29. ožujka 2007. godine u Sarajevu, koji je objavljen u “Narodnim novinama – Međunarodni ugovori” broj 9/2007, a stupio je na snagu 28. veljače 2012. godine.
“Sukladno članku 1. ugovora između Republike Hrvatske i BiH o dvojnom državljanstvu, ugovorne stranke suglasne su da državljani Republike Hrvatske odnosno BiH mogu stjecati i državljanstvo druge ugovorne strane na način i u postupku utvrđenim propisima ugovornih stranaka. To znači da državljani BiH mogu stjecati hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu”, kažu oni.
Dodaju da Zakon o hrvatskom državljanstvu nalaže da se hrvatsko državljanstvo stiče porijeklom, rođenjem na teritoriji Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima.
“Dakle, svi državljani BiH koji ispunjavaju navedene zakonske uvjete mogu steći i hrvatsko državljanstvo”, naveli su oni, bez odgovora na pitanje moraju li se pri tome odreći bh. državljanstva i u kojim prilikama.
Iako su u Uredu za odnose s javnošću Vlade RS obećali da će dostaviti odgovor ko je i zbog čega u odgovorima EU naveo da BiH i Hrvatska nemaju sporazum o dvojnom državljanstvu, do zaključenja ovog broja to nisu učinili.
Prvo su u Ministarstvu unutarnjih poslova RS negirali da su oni autori, ali nisu odgovorili na pitanje tko je to napisao. U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave prvo je rečeno za Nezavisne da će od njih dobiti odgovore, a onda su rekli da će odgovore, ipak, poslati Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu suradnju.