U organizaciji Odjela za Drugi svjetski i domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora danas je na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma.
Uz više od 3.000 članova puka Božjega događaju su nazočili predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, izaslanstvo HDZ Republike Hrvatske, izaslanstvo CDU Njemačke, izaslanstvo HDZ Kanade, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine te predsjedatelj predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog Narodnog Sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.
Događaj se odvijao na lokalitetu Groblja mira koje se neprestano gradi. Do sada je izgrađena crkva od 130 m2, asfaltiran put u dužini 2,8 km te osposobljeno parkiralište. Od bitnih sadržaja ostaje još ograditi groblje, izgraditi kosturnicu gdje će biti položeni oni za koje se ne zna tko su i početi postavljati križeve s imenima i nadnevkom rođenja i smrti onih koji su pali za našu slobodu, a ne zna se gdje. Sama ideja nastala je na temelju rada vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te su se mnogi do sada u nju uključili.
Sve je započelo sv. misom u 12.00 koju je predvodio don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko Duvanjske Biskupije, uz sumisništvo mnoštva svećenika. U svojoj je propovijedi između ostalog pozdravio sve nazočne na groblju na Bilima. „Ove godine dok je svijet obilježavao 70 godina od završetka drugoga Svijetskog rata, a mi 20 obljetnicu od završetka Domovinskog rata, nerijetko je u povijesnim satovima u osvrtima i komentarima u podizanju spomen obilježja i polaganu vijenacane sijetimo se svih kalvarija kroz sto je hrvatski narod prolazio“, kazao je između ostalog don Majić
Nakon sv. mise svirana je hrvatska himna i započeo je komemorativni dio ovoga događaja.
Nazočnima se najprije obratio Ile Vrljić, pročelnik Odjela za drugi svjetski i Domovinski rat Naglasio je: „Sve je počelo prije dvije godine od grupe entuzijasta okupljenih oko ideje izgradnje jedinstvenog Memorijalnog centra za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.Ta ideja je snažno podržana od predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice BiH, dr. Dragana Čovića, tako da smo na današnji dan, prije dvije godine, na ovome mjestu, položili kamen temeljac.
Nakon toga se krenulo u idejno projektiranje gdje smo došli do okvirnih površina i počeli prikupljati dokumentaciju za dodjelu zemljišta i uvjete gradnje, koju smo uspjeli kompletirali do konca šestog mjeseca ove godine, da bi početkom sedmog mjeseca krenuli u izgradnju, da vidimo što možemo napraviti do današnjeg dana.
Tada smo imali zamisao da ćemo biti jako zadovoljni ako uspijemo urediti prilazni put i izgraditi temelje ove kapelice, a danas na ovome mjestu vidite što smo sve napravili.“
Na kraju se zahvalio svima onima koji su na bilo koji način pomogli pri izgradnji ovoga memorijalnog centra.
Drugi govornik bio je fra Miljenko Stojić, dopredsjednik komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij. Poručio je:
„Kroz ovih godinu dana prostor na kojem se nalazimo tako se promijenio, iako je izgledalo da će od svega obećanoga malo toga što biti. Međutim, upornost je urodila vidljivim plodom i hvala svima koji su u tome sudjelovali. Vjera je zaista čuvala i sačuvala naš narod. Svjedoči to i Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, na čelu s biskupom dr. Milom Bogovićem. Uporno, kao mi ovdje, brine se za istinu o našoj prošlosti. Trenutno popisuje pobijene Hrvate katolike u Drugom svjetskom ratu, poraću i u jugokomunističko vrijeme. Trebala je to uraditi hrvatska država, ali nije jer su na vlasti ili pri njoj opet bili pristalice propale jugokomunističke namisli. Kad Komisija završi svoj posao, između pobijenih izdvojit će one koje će moći predložiti Crkvi kao kandidate za mučeništvo. Mučeništvo je, naime, najveći znak pripadnosti svojoj vjeri. Slijedi primjer raspetog Isusa na križu i svjedoči da je istinu, slobodu, pravdu… jednostavno nemoguće uništiti. Nažalost država s obje strane granice ne dijeli ovakva razmišljanja. Njoj nije do istine o jugokomunističkom razdoblju. Zbog toga nam ne pomaže u svim ovim naporima. Ali pojedinci na svim razinama vlasti ipak se usuđuju pružiti svoju ruku. Hvala im na tome. Očekujemo i jaču ruku intelektualaca i medijskih djelatnika. Vrijeme je da se jugokomunističke magle konačno dignu nad našom domovinom. Hvala onima koji su to prepoznali i hvala unaprijed onima koji služe samo Bogu i svome hrvatskom narodu te će nam se pridružiti u godini pred nama.“
U ime HDZ-a nazočne je pozdravio Damir Jelić, njegov potpredsjednik. Poslao je pozdrave zajedništva u ime HDZ RH i predsjednika Tomislava Karamarka kao njegov osobni izaslanik. „Mnoga se pitanja vezana uz žrtve postavljaju pred sve nas. Jedno od gorućih pitanja je, da li granice razdvajaju ili spajaju nacionalne korpuse, u našoj naciji 1000 godina smo sanjali „Hrvatski san“, Hrvatske države, državotvornosti, toliko smo je krvavo platili da je nemoguće da na toj žrtvi ne živimo. Poruka i vama ovdje, poruka zajedništva iz Hrvatske, moramo biti jedno i zajedno i samo nas jedno može ujediniti a to je i ovo zajedništvo danas koje svedočimo i prenosimo poruku zajedništva“ kazao je Damir Jelić, potpredsjednik HDZ RH.
Kao pokrovitelj ovoga događaja nazočnima se prigodnim riječima obratio dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedništva BiH. Dr. Čović se najprije zahvalio nazočnima koji su u velikom broju došli odati počast žtvama na Bilima, posebno obiteljima žrtava totalitarnih režima. „Presretan sam, što ovaj sat povijesti mi potpunjavamo svojim malim doprinosom, mijenjajući ovaj mali krajolik, šaljući jasnu poruku hodočašću ovim žrtvama, prije svega hodočašća čovijeku, dobru čovijeka i hodočašće životu. Groblje Mira šalje vrlo jasnu poruku svima nama, i zbog toga se veselim jer smo prepoznali potrebu obilježavajući Europski dan totalitarnih režima 23. kolovoza ovakav jedan čin napravimo i na Bilima. Ono što trebamo otrgnuti od zaborava je svaka žrtva, svakog proteklog rata, i u tome se ne smijemo zagubiti u prošlosti nego gledati u budućnost“. Predsjednik Čović se posebno osvrnuo i na generale koji su u Hagu, poslavši jasnu poruku, da ti ljudi i njihova žrtva nikad ne smiju biti zaboravljeni.
Nakon govora uslijedilo je polaganje vijenaca. Vijence su položila izaslanstva Hrvatskog narodnog sabora predvođeno dr. Draganom Čovićem, Hrvatske demokratske zajednice RH predvođeno njezinim potpredsjednikom Damirom Jelićem te u ime komisije Savezne Republike Njemačke za nestale njemačke vojnike i u ime CDU-a Njemačke države Th., Clarsen Ratz, osobni izaslanik dr. Dietera Kocha, člana Europskog parlamenta i potpredsjednika Odbora za promet i turizam Europske unije.
Iz Kanade na poziv tajnika za iseljeništvo HDZ-a BiH i jednog od organizatora današnje komemoracije Nike Marušića stiglo je izaslanstvo HDZ Toronta predvođeno predsjednikom Markom Radočajem te je zapalilo svijeće za sve poginile i nestale hrvatske branitelje i civile iz Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.
Program je vodio Ante Bender, a između pojedinih točaka čitani su odlomci iz romana Medaljon Anite Martinac koji govore o komunističkom progonu ljudi iz ovog kraja i općenito hrvatskog naroda. Svojim pjevanjem sv. misu i komemoraciju obogatili su klapa „Studenac“ iz Kruševa, glazbeni sastav Brist te pjevači Eva Čule, Stipe Gabrić i Karlo Milićević. Preko svojih radiovalova program je prenosila Radio postaja Herceg Bosna, kao i mnoge lokalne radiopostaje.
Nazočni su se još dugo zadržali u ugodnom razgovoru uz domjenak koji je priređen zahvaljujući nesebičnim dobročiniteljima kojima su se organizatori od srca zahvalili.
