Dosadašnje (ne)provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma je de facto pokazalo kako je on zapravo imao zadatak zaustaviti oružani sukob, ali nije bio dovoljan da osigura izgradnju i jednakopravno funkcioniranje pravne države na cijeloj teritoriji BiH, istaknuto je na zasijedanju Komisije pravda i mir Biskupske konferencije BiH koja je održana u povodu 20. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, javlja TV1.
”Državu su ‘zacementirale’ entitetske granice postavljene nasilno zvršetkom rata, a time i etničke podjele, čime su stvorene nove nepravde i podloge za moguće buduće međuetničke sukobe“, upozorio je predsjednik Komisije banjalučki biskup, monsinjor Franjo Komarica.
On je napomenuo da je na današnjem zasjedanju dan osvrt na službeno “držanje katoličkih biskupa u BiH tijekom 25 posljednjih godina”.
Kako je naveo, biskupi tijekom spomenutog razdoblja u svojim javnim nastupima bili su dosljedni zauzimanju da ne bude rata, te da se on što prije zaustavi i osigura pravedan mir za sve etničke, vjerske i druge zajednice.
Govoreći o Daytonskom mirovnom sporazumu, rečeno je da su biskupi BiH šest dana prije njegovog potpisivanja, na današnji dan 14. prosinca 1995. godine, upozorili u svom otvorenom pismu 8. prosinca 1995. kako Dayton sadrži “čudna proturječja i pogubne nesigurnosti” te da “umjesto silno željenog mira unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite ljudskih prava”.
“Poslijeratno vrijeme svih 20 godina pokazalo je da su bili utemeljeni strahovi i sumnje biskupa u pogledu realizacije mirovnog sporazuma i izgradnje sigurne i prosperitetne budućnosti BiH”, naveo je biskup Komarica.
Biskupi se nisu umorili tijekom poratnih godina odlučno dizati svoj glas protiv neprovedbe potpisanog saporazuma, protiv njegove parcijalne sprovedbe, protiv nagrađivanja zločinaca, a kažnjavanja žrtava rata.
“Oni su više puta upozoravali na nedopustivost ‘zacementiranosti’ daytonskog rješenja za BiH koje je u praksi pokazivalo sve očitiju apsurdnost, nepravednost i neprovedivost.
Iznosili su javno svoja neslaganja u jednoj nepravedno i nasilno podijeljenoj, nefunkcionalnoj i skupoj državnoj tvorevini, sadašnjoj BiH”, rekao je Komarica.
Osvrćući se na konstitutivnost tri naroda u BiH, on je poručio da se o tome ne može govoriti kao ni o poštivanju temeljnih ljudskih prava.
“Od tri službeno konstituivna naroda, osobito je jedan – hrvatski, zakinut, a s njima i katolička crkva. Uslijed političke, pravne i materijalne naravi, 20 godina nakon rata još uvijek nedostaje u BiH više od 45 posto od predratnih broja ovog naroda, a u entitetu Republika Srpska čak i više od 90 posto od predratnog broja”, upozorio je Komarica.
Naglasio je da građani BiH očekuju nužnu nadogradnju Daytona koji će omogućiti potreban preobražaj BiH u učinkovitu europsku državu ravnopravnih naroda i građana.
“Svjedoci smo da je došlo do mnogih promjena Daytona 1, ali da li na dobro populacije, to je pitanje. Zanimljivo je da su političari RS-a imali puno kritika na Dayton, a kasnije su ga uzeli kao ‘sveto pismo’. I laici znaju da međunarodni predstavnici imaju glavnu riječ, oni su nam skrojili kapu za našu glavu bez da su uzeli mjere”, kazao je Komarica, zaključujući kako u Europi i svijetu vlada “zakon jačega”, prenosi Tv1.