Plan predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika o raspisivanju referenduma kojim bi se eventualno doveli u pitanje opstanci Suda i Tužiteljstva BiH, raspad vlasti u FBiH, ogromni deficiti proračuna na svim razinama, nepostizanje dogovora o kreditnom aranžmanu s MMF-om, trinaest i više verzija famozne “reformske agende” od kojih nijedna nije prihvaćena i mogućnost kako će ih biti još toliko čini se kako ipak nisu previše uzbudili europske čelnike.
Jučer je održan sastanak Vijeća za vanjske poslove Europske unije, kojim je predsjedala visoka predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini, na kojem su nazočili svi ministri vanjskih poslova zemalja-članica.
BiH uopće nije bila na dnevnom redu i o našoj zemlji se razgovaralo tek neslužbeno, na stankama zasjedanja. Prioritet su stanje u Libiji, iranski nuklearni program i dogovor koji je nedavno postignut, imigranti koji opsjedaju europske granice te terorističke prijetnje s opsadnim stanjem u Tunisu kojeg je Mogherini opisala kao “najveći prioritet”.
Novinari su uoči sastanka pitali Mogherini i o stanju u BiH, s konstatacijom kako iz BiH “dolaze samo loše vijesti”. Iako jako dobro zna kako teško da je u BiH ikad poslije rata bilo teže, Mogherini je kazala kako “to nije tako” i dodala kako “ponekad iz BiH dolaze i dobre vijesti i da se nadamo kako će se biti moguće ponovno vratiti na to”.
“BiH danas nije službeno na dnevnom redu. Nadam se kako se može nastaviti dalje s “reformskom agendom”. To je prioritet za ljude u BiH i to zahtijeva jedinstvo vlasti u BiH, svih vlasti. Nadam se kako svi oni mogu pokazati odgovornost prema svojim građanima u ovim teškim vremenima”, izjavila je Mogherini i otišla u salu za sastanke izljubiti se s kolegama.
Njezina glasnogovornica, koja je ujedno i glasnogovornica povjerenika za pitanje proširenja EU-a Johannesa Hahna, ranije je izjavila kako bi održavanje referenduma u RS-u o državnom pravosuđu dovelo u pitanje koheziju, suverenitet i integritet BiH, na što su se u veljači 2015. obvezali čelnici svih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Taj dan potpisivanja “Pisanih obveza” tad se s oduševljavanjem predstavljao kao povijesni.
Potom je 1. lipnja bio kao još “povjesniji”, buduću da je tad na snagu stupio sedam godina zamrznuti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP). Sa SPP-om je praktično stigla i jedina novina da BiH sad može aplicirati za članstvo u EU-u, iako se nitko razuman ne usudi prognozirati kad bi BiH mogla postati kandidat, a punopravno članstvo, nakon provođenja reformi, govore samo najhrabriji.
Optimizam je trajao manje od mjesec dana. Umjesto bavljenja stvarnim, socioekonomskim problemima i rada na finaliziranju i provedbi reformi koje imaju za cilj stabilizaciju gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, unaprjeđenje vladavine prava i borbu protiv korupcije ponovno je krenulo nepotrebno sukobljavanje, priča o referendumu, a uskoro, sasvim sigurno, kreće i priča o izbornom zakonu, rješavanju pitanja Statuta i izbora u Mostaru…
Europski čovjek na terenu, voditelj Izaslanstva i specijalni predstavnik EU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark, čini se kako je bolje obaviješten, odnosno čini se kako polako povezuje konce bh. stvarnosti u kojoj izabrani političari potpišu bavljenje ekonomsko-socijalnim reformama, a onda se krenu baviti politikama prošlosti, referendumima, entitetima, televizijama, ukidanjima entiteta…
“Naš osjećaj je kako referendum otvara Pandorinu kutiju i zato je on izazvao tako duboku zabrinutost i unutar BiH i izvan nje. Stalno pokušavamo zatvoriti tu kutiju, no netko ju uporno iznova otvara i stalno nas vraća da se bavimo pitanjima daytonskog uređenja. Nema dvojbe kako će BiH morati mijenjati svoj Ustav kako se bude približavala članstvu u Europskoj uniji, no to nije stvar sadašnjeg trenutka jer je pitanje uređenja sudstva ujedno i pitanje ustroja zemlje”, realan je Wigemark.
Bljesak.info