Čavara: Bošnjačke stranke zagovaraju primjenu popisa iz 1991, s ciljem ponovne uspostave vlasti u FBiH bez Hrvata

Predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara u intervjuu za naš portal politika24.net govori o ponovnom gaženju izborne volje Hrvata u BiH i ponovnom nametanju Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka ,očekivanjima HDZ BiH od budućih partnera u vlasti, nužnosti primjene rezultata posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine pri popuni Doma naroda,, aktivnostima HNS-a BiH,  da li je u EU shvaćen problem političkog obespravljivanja Hrvata, komentira posljednja događanja u Parlamentu Federacije BiH, te objašnjava koji je to put kojim Bosna i Hercegovina treba ići u budućnosti.

Kako komentirate ponovno gaženje izborne volje Hrvata u BiH i ponovno nametanje Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka?

Nametanjem Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH Hrvatima je po treći put oduzeto pravo da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Sad, poslije izbora, sasvim je jasno zašto u proteklih godinu i pol dana nije bilo spremnosti s druge strane za provođenje odluke Ustavnog suda BiH.  Očito je nekima, točnije, političkoj bošnjačkoj eliti, odgovaralo da Izborni zakon ostane isti i da jedan narod drugome i dalje može birati predstavnike. Ovim neprijateljskim činom prema hrvatskom narodu srušeni su Washingotnski i Daytonski mirovni sporazumi koji su utemeljili ovu državu.

Hrvati su već dali neku vrstu odgovora na izbor Željka Komšića tako što su ga proglasili personom non grata u mjestima gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo. Da li je Željko Komšić svjestan kakvu štetu je nanio Hrvatima, ali i samoj Bosni i Hercegovini i kako će se  prema Vašim procjenama on ponašati u naredno vrijeme?

Nažalost, već smo imali situaciju gdje smo osam godina imali lažno, nelegitimno predstavljanje Komšića u Predsjedništvu BiH kao hrvatskog člana i vidjeli smo koliko se borio, odnosno koliko se nije borio i zastupao interese hrvatskog naroda. Samom kandidaturom po treći put za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, još jednom je potvrdio da nikada nije bio niti će ikada biti legitimni predstavnik hrvatskog naroda.

 HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a su dobili iznimno veliko povjerenje hrvatskog biračkog tijela, tko će biti partneri HDZ BiH i što HDZ BiH očekuje od partnera u vlasti?

HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a BiH već su iznijeli stav kako će koalirati s legitimnim predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda. SNSD je svojim izbornim rezultatom pokazao da je legitimni predstavnik srpskog naroda, i već su održani određeni sastanci po tom pitanju. Sad čekamo da se unutar bošnjačke političke scene dogovore stranke koje u najvećoj mjeri odražavaju izbornu volju bošnjačkog naroda, pa ćemo vidjeti kako će se stvari dalje odvijati. Od partnera u vlasti očekujemo korektnu suradnju zasnovanu na poštivanju ustavnih prava svakog konstitutivnog naroda, volji za izmjenama Izbornog zakona i spremnosti za unapređenje europskog puta BiH.

Kako komentirate stav bošnjačkih stranaka koji zagovaraju primjenu popisa stanovništva iz 1991. pri popuni Doma naroda, iako presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića nedvojbeno nalaže primjenu rezultata posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine?

Očito je da bošnjačke stranke zagovaraju rezultate popisa iz 1991. kako bi one mogle izabrati tzv. svoje Hrvate, među kojima su i oni Bošnjaci koji odjednom promijene svoju nacionalnost i postanu Hrvati, a sve s ciljem da ponovno uspostave vlast u Federaciji BiH bez Hrvata, odnosno stranaka koje predstavljaju većinsku izbornu volju hrvatskog naroda.

Kako komentirate posljednje događaje u Parlamentu Federacije BiH i izbor Elvira Karajbića iz SDP-a kao predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH?

Poslovnikom i Izbornim zakonom je definirano da konstituirajuću sjednicu dok se ne izabere novo rukovodstvo vodi predsjedatelj iz prošlog saziva. Nakon što je predsjedatelj Mušić prekinuo konstituirajuću sjednicu, 52 zastupnika nastavila su istu i izabrali Elvira Karajbića za novog predsjedatelja, što je u suprotnosti s Poslovnikom Zastupničkog doma federalnog Parlamenta. Izbor Karajbića odraz je volje građana, ali ne i volje konstitutivnih naroda, jer su to učinili građani, bez zastupljenosti dopredsjedatelja iz reda hrvatskog ili srpskog naroda. Očito imaju za cilj spriječiti implementaciju rezultata Općih izbora prema kojima demokratska procedura implementacije izbora nije moguća bez HDZ-a BiH kojem je hrvatski narod dao punu potporu i pravo da štiti i zastupa interese i prava Hrvata u Federaciji BiH i BiH.

U Bruxellesu je održana rasprava o pitanju političkog obespravljivanja Hrvata, hrvatski eurozastupnici su nedavno uputili pismo čelnim ljudima EU-a, Hrvatska stalno ukazuje na problem neravnopravnosti Hrvata u BiH,  jesu li u EU shvatili, razumjeli problem s kojim se Hrvati u BiH susreću i što očekujete od Bruxellesa, odnosno od EU?

Republika Hrvatska, odnosno, njezini dužnosnici uistinu su iskazali potporu hrvatskom narodu u BiH i ukazali čelnicima EU na problem oduzimanja prava Hrvatima u BiH da izaberu svog legitimnog predstavnika. Međutim, kad sagledamo izjave predstavnika EU nakon Općih izbora, stječe se dojam da ne vide problem u svezi izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Treba imati na umu da je BiH kompleksna država čiju prošlost su obilježili ratovi i sukobi među narodima koji u njoj žive. Teško je nekom izvana shvatiti odnose unutar naše zemlje i među konstitutivnim narodima u BiH.

Možete li nam objasniti značaj odluke HNS-a BiH da u svim budućim aktivnostima nastupa kao jedno tijelo, odnosno jedinstven politički blok hrvatskog naroda u BiH?

Odluka HNS-a BiH o zajedničkom nastupu u procesima koji su pred nama je itekako značajna u našoj borbi za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, prvenstveno kroz izmjene Izbornog zakona i u traženju rješenja kojima ćemo pridonijeti ubrzanju euroatlantskog puta BiH. Učinjen je važan iskorak, u smislu da su stranke s hrvatskim predznakom koje su možda bile i na suprotnim stranama tijekom izbora, donijele odluku o zajedničkom nastupu, što će uvelike povećati mogućnost ostvarivanja prava hrvatskog naroda u BiH.

Koji je put kojim Bosna i Hercegovina treba ići u budućnosti,  s obzirom na ovako složene i komplicirane političke odnose?

Borba za legitimno zastupanje naroda će zasigurno obilježiti naredno razdoblje, jer nužno je pronaći rješenja za problem oduzimanja prava Hrvatima da biraju svoje legitimne predstavnike. S druge strane, imamo one koji ne žele napredak prema EU i NATO savezu, nego žele i dalje provoditi ratne ciljeve. Stoga nam slijedi razdoblje puno izazova, te se iskreno nadam da ćemo u dogledno vrijeme provesti izmjene Izbornog zakona i stvoriti uvjete da svaki narod može birati svoje predstavnike, a samim tim, i dogovarati bolju budućnost BiH. A, uporedo moramo raditi kako poboljšati kvalitetu života u BiH.