Centri civilnih inicijativa (CCI) u utorak su u Širokom Brijegu predstavili rezultate monitoringa rada Vlade i Skupštine Županije Zapadnohercegovačke za prvi kvartal 2015. godine.
PRVI KVARTAL 2015. GODINE, U ŽZH, OBILJEŽILO JE KONAČNO IMENOVANJE NOVE VLADE, 115 DANA OD OPĆIH IZBORA.
Čak i tamo gdje za to nije bilo apsolutno nikakvog razloga – kao u ŽZH recimo – process postizbornog konstituiranja vlasti, trajao je (pre)dugo. Ni apsolutna dominacija zastupnika samo jednog političkog subjekta u Skupštini ŽZH I činjenica kako je za mandatara izabran predsjednik Vlade iz prethodnog četverogodišnjeg razdoblja nije pomogla da se imenovanje završi odmah po proglašenju izbornih rezultata. Ovdašnji političari se ponašaju kao da ih pobjeda na izborima iznenadi, pa umjesto da, kao ozbiljni politički subjekti, izborne rezultate dočekaju sa već gotovim kadrovskim i programskim i proračunskim rješenjima, oni kao da tek tada krenu razmišljati o stvarima koje su trebali davno pripremiti.
ZA REZULTATE POKAZANE U 1. KVARTALU ODGOVORNE SU DVIJE VLADE – VLADA U ”TEHNIČKOM MANDATU” KOJA JE FUNKCIONIRALA TIJEKOM SIJEČNJA 2015. I NOVA VLADA ŽZH, IMENOVANA POČETKOM VELJAČE – A REZULTATI SU BILI PRILIČNO SKROMNI.
Vlada ŽZH je u prvom kvartalu 2015. godine ostvarila drugi najlošiji rezultat u zadnjih pet godina, odmah iza prvog kvartala 2011. godine. Samo devet sati rada na sjednicama i samo 37 utvrđenih mjera. Upoređujući broj realiziranih zakona u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. ožujka 2015. godine, sa odgovarajućim vremenskim razdobljima u prethodnim godinama, ponovno dolazimo do podatka kako je manje zakona nego u prva tri mjeseca 2015. godine realizirano jedino u prva tri mjeseca 2011. godine Utvrđena su, naime, samo tri zakona.
I NOVA VLADA ŽZH, UMJESTO DA NAKON KONAČNOG IMENOVANJA IZGUBLJENO VRIJEME POKUŠA NADOKNADITI INTENZIVNIM RADOM NA MJERAMA U VEZI SA KLJUČNIM PROBLEMIMA GRAĐANA, VEĆINU SVOG VREMENA JE POSVETILA – KADROVSKIM PITANJIMA.
Analizirajući mjere koje je Vlada ŽZH razmatrala u ovom razdoblju, vidljivo je kako najveći broj mjera koje su razmatrane predstavljaju Rješenja, koja čine 35 posto svih razmatranih mjera, a odnose se na razrješenja i imenovanja. U tom kontekstu, CCI ističe potrebu široke javne rasprave i zakonskog reguliranja ove materije, koje će ograničiti utjecaj stranaka na zapošljavanje. Sadašnje stanje na komu se na gotovo sva radna mjesta u zemlji dolazi po stranačkoj liniji, a ne po stručnosti i sposobnosti, naprosto je neprihvatljivo i višestruko štetno.
VLADA ŽZH NASTAVLJA LOŠU PRAKSU IZ PRETHODNOG MANDATA, U KONTEKSTU USVAJANJA GODIŠNJEG PROGRAMA RADA
Vlada, u kontinuitetu, ne donosi godišnje programe svog rada sukladno poslovničkim rokovima, a u ostalima ih je donosila, uglavnom, sa takvim zakašnjenjem koje je potpuno obesmišljavalo funkciju godišnjeg programa rada – program za 2009, npr. usvojen je 31. srpnja 2009. Sukladno navedenim, Program rada Vlade ŽZH za 2015. godinu, uopće nije razmatran na sjednicama u promatranom razdoblju.
VLADA JE KASNILA SA REALIZACIJOM SVOJIH OBVEZA U VEZI PRORAČUNA
Vlada Županije Zapadnohercegovačke, utvrdila je prijedlog proračuna ŽZH za 2015. godinu, 19. ožujka 2015. godine, čime je prekršen Zakon o proračunima u Federaciji BiH, koji propisuje kako ”Nakon razmatranja od strane Vlade, premijer podnosi prijedlog proračuna za sljedeću godinu Parlamentu, najkasnije do 1. studenog tekuće godine za sljedeću fiskalnu godinu”.
NOVI SAZIV SKUPŠTINE ŽZH NI NAKON PET MJESECI OD IZBORA NIJE ZAVRŠIO PROCES KONSTITUIRANJA
Skupština ŽZH ni do isteka prvog kvartala 2015. godine, nije imenovala dopredsjedavajućeg Skupštine iz reda srpskog naroda. Ovo je višegodišnji problem čije rješenje iziskuje izmjene i dopuna Poslovnika o radu Skupštine ŽZH, te njegovo usklađivanje sa Ustavom ŽZH. Skupština ŽZH, inzistira na tomu kako je ovo isključivo pravni problem i najavljuje njegovo skoro rješavanje, a mi, podsjećamo, kako je ovaj problem postojao i da je na njega ukazivano i cijeli prošli mandat.
I SKUPŠTINA ŽZH JE PRIGODOM USVAJANJA DVA NAJVAŽNIJA DOKUMENTA ZA SVOJ NESMETAN I EFIKASAN RAD, NASTAVILA LOŠU PRAKSU PRETHODNOG MANDATA TAKO ŠTO PROGRAM RADA NIJE USVOJILA U POSLOVNIKOM ODREĐENOM ROKU, A PREKRŠILA JE I ZAKON O PRORAČUNIMA FEDERACIJE BIH.
Program rada Skupštine ŽZH za 2015. godinu, se uopće nije našao na dnevnom redu sjednica Skupštine u izvještajnom razdoblju, što znači da je prekršen Poslovnik o radu Skupštine koji precizno definira obvezu kako se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. A što se tiče Proračuna ŽZH za 2015. godinu, on je usvojen prije isteka Odluke o privremenom financiranju za razdoblje siječanj-ožujak 2015. godine, ali je, kao i ranijih godina, prekršen Zakon o Proračunu Federacije BiH, koji nalaže usvajanje Proračuna za narednu godinu do isteka tekuće.
STRUKTURA PRORAČUNA GOVORI O OZBILJNOSTI PROBLEMA S KOJIM SE SUOČAVA ŽZH
U 2015. godini planirana sredstva za otplatu duga iznose 5.308.000 KM, što je u odnosu na 2014. godinu povećanje za 1.058.000 KM. (Ukupni dug sa 31. prosincem 2014. godine je iznosio 22.234.755,42 KM). Izdaci za bruto plaće i naknade isnose 45.88.684 KM što čini oko 60% ukupnog Proračuna za 2015. godinu. Proračun nema razvojni karakter i ne predviđa ozbiljno stimuliranje razvojnih projekata I značajnija ulaganja u realni sektor.
JEDAN OD OZBILJNIH PROBLEMA JE I DONOŠENJE PRORAČUNA NA NETRANSPARENTAN NAČIN
Usvajanje proračuna u ŽZH, ponovo je išlo po skraćenom postupku i nije se dosljedno pridržavalo odredbi Zakona o proračunima Federacije BiH. S druge strane, Proračun se usvaja bez javne rasprave, u kojoj bi se interesnim skupinama, sindikatima, NVO-ima, građanima uopće, omogućio utjecaj na njegov konačni sadržaj.
POČETAK 2015. ZA SKUPŠTINU ŽZH NOSI I POZITIVNE POMAKE, KOJI OTVARAJU PUT NADI DA BI REZULTATI AKTUALNOG SAZIVA MOGLI BITI BOLJI OD ONIH U PRETHODNOM.
Usporedimo li realizaciju mjera koje je aktualni saziv ostvario u prva tri mjeseca prve godine svog mandata, sa realizacijom ostvarenom u odgovarajućem razdoblju po godinama prethodnog mandata, dolazimo do podatka kako je trenutni saziv realizirao više mjera nego prethodni u prvim tromjesečjima svih godina mandata ukupno.
Realizacija zakona u prva tri mjeseca 2015. godine, u odnosu na prva tromjesečja prethodnog mandata, bolja je za sve godine osim posljednje, 2014. godine, kada su u potpunosti realizirana četiri zakona (dok su u prvom tromjesečju 2015. godine u potpunosti realizirana 3, a djelomično – u nacrtu – još jedan zakon).
ŽZH, KAO I OSTATAK DRŽAVE, IMA OZBILJNIH PROBLEMA, ČIJEM RJEŠAVANJU VLADA I SKUPŠTINA ŠTO PRIJE MORAJU PRISTUPITI.
Na kraju 2014. godine, prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku, u ŽZH je evidentirano 16.608 zaposlenih osoba, dok je broj nezaposlenih dosegao skoro 11.000. Prosječna neto plaća u 2014. godini iznosila je 763 KM što je ispod prosjeka plaće u Federaciji BiH.
U ŽZH IMA I POZITIVNIH STVARI – SAMO ŠTO ONE NEMAJU VEZE SA VLAŠĆU
U 2014. godini pozitivan prirodni priraštaj u Federaciji BiH, osim u Tuzlanskoj, zabilježen je još samo u Županiji Zapadnohercegovačkoj. I to usprkos činjenici kako je odnos vlasti u ŽZH, prema porodiljama, označen kao maćehinski, da su proračunska sredstva za rodilje nedovoljna, a naknade isplaćuju sa višemjesečnim kašnjenjem, da je ŽZH jedna od županija koja ne isplaćuje dječji doplatak, i da od ozbiljnih oblika stimuliranja nataliteta i ostanka mladih u ovoj županiji nema ništa.
ŽUPANIJSKA VLAST PRED SOBOM IMA OZBILJNE PLANOVE, ČIJA REALIZACIJA PODRAZUMIJEVA I OZBILJAN, ODGOVORAN I TRANSPARENTAN, RAD, A ŠTO ĆE CCI U NASTAVKU PAŽLJIVO PRATITI.
Strategijom razvoja ŽZH, naime, planirano je, do 2020. godine, usuglašavanje s Europskom unijom svih pravnih propisa koji su u mjerodavnosti županije i izvršavanje testa utjecaja tih propisa na mala i srednja poduzeća. Od 2015. godine se planira pripremati i prijaviljivati najmanje 40 projekata godišnje, a razvojna mreža bi trebala biti uključena u najmanje 20 projekata financiranih od Europske unije ili drugih donatora.
Do 2017. godine i nadalje cilj je i povećanje ulaganja iz sredstava iz Europskih fondova i drugih izvora financiranja kako bi barem 30 posto proračuna činila upravo ta sredstva. Iz tih sredstava otvarala bi se nova radna mjesta, spriječilo iseljavanje iz ruralnih sredina, ulagalo bi se u razvoj turizma i otvaranje malih i srednjih poduzeća.
Do 2020. godine očekuje se povećanje uvoza na 500 milijuna KM, te ulaganje najmanje 20 milijuna KM investicija u nova ili povećanje kapitala postojećih tvrtki.
Planovi su više nego dobri. Samo sada treba prijeći na njihovu realizaciju, ”s riječi na djela”, dakle, bez daljnjeg gubljenja vremena. Jer će se samo rezultatima u ostvarivanju ovako zacrtanog plana, mjeriti uspješnost aktualne vlasti, koja, s obzirom na monolitnost skupštinske većine, neće imati izgovora za neuspjeh, stoji u izvještaju CCI-a.