I dok su se trgovci posljednjih godina najviše žalili i pravdali rast životnih namirnica kao i rast pojedinih usluga rastom cijena energenata, odnosno električne energije i nafte, kada padaju cijene naftnih prerađevina, trgovci šute. Tako je posljednjih dana aktualan pad cijena goriva i po deset feninga, što je skoro najniža cijena, primjerice, dizela u posljednjih desetak godina, piše Večernji list BiH.
Trgovci šute
Sada cijena trenutačno iznosi od 1,65 do 1,75 feninga po litri, čime građani mogu ako toče pun spremnik automobila uštedjeti oko četiri marke. Međutim, po pitanju cijena životnih namirnica nemaju odgovor.
– Uglavnom se šuti na pad cijena, neki trgovci nekada znaju pojeftiniti proizvode za nekoliko feninga. Naravno, ne očekujemo pad u istoj proporciji, ali bilo bi pošteno kada bi trgovci ovu dobrobit podijelili s potrošačima, kazala je za N1 Gordana Bulić iz Udruge za zaštitu potrošača BiH. Da pad cijena goriva ne prati pad cijene osnovne potrošačke košarice, pokazuje i statistika. Iako su cijene goriva u 2013. u odnosu na 2014. pale u prosjeku za 20 feninga, cijena pojedinih životnih namirnica je rasla. Pa je tako kilogram kruha poskupio na 2,45 KM.
Cijena litre mlijeka ostala je 1,50 KM. Jedino je šećer jeftiniji. U ovoj godini, cijene su manje-više na istoj razini kao prije dvije godine iako je gorivo sada jeftinije za 60 feninga. U odnosu na 2012., kada je gorivo bilo najskuplje i iznosilo je 2,45 feninga, kruh je poskupio za dvadesetak feninga. dok je ulje pojeftinilo, tada je iznosilo čak 2,80 KM. I potrošači sami primjećuju kako dolazi i do “tihog poskupljenja” određenih proizvoda, gdje trgovci neprimjetno smanjuju ambalaže proizvoda, a cijene ostavljaju iste.
“Potrošači se žale na poskupljenja roba i usluga, a osobito kada se dogodi poskupljenje energenata i ekonomskih usluga od općeg interesa, kazali su nam već prije iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača. Također, iz Udruge za zaštitu potrošača koja djeluje u BiH kazali su kako je to odraz “slobodnog tržišta” jer nema mehanizma zaštite od “divljanja” cijena.
– U pojedinim situacijama bude i pada cijena, 20-30 feninga, ali se te cijene ponovno brzo vrate na prijašnju razinu ili idu na još višu. Potrošači se vrlo rijetko žale na poskupljenja – to je cijena “slobodnog tržišta”, kada svatko može formirati maloprodajnu cijenu prema vlastitim apetitima naspram profita i, naravno, konkurencije koju ima na tržištu, istaknula je nedavno Bulić za medije.
Formiranje cijena
To su i potvrdili iz Federalnog ministarstva trgovine. – Svi imaju svoja pravila kako formiraju cijene. Mi ne možemo na to utjecati, jedino ako je drastična promjena. Jedino ako se vidi da imaju ogromne marže, onda postoje mjere vlade koje se mogu primijeniti, kazala je Lejla Glibo, šefica Odjela za cijene u Ministarstvu trgovine FBiH za N1. Za tim mjerama vlada ne poseže često. Posljednji put je reagirala 2008. kada su cijene pšenice i brašna na tržištu bile enormno visoke, pa je Vlada tražila ograničenje marži. Građane čeka još jedan udar – od Nove godine će poskupjeti i cigarete za 20 do 60 feninga.