Posljednjih godina bolest crna pjegavost (Phomopsis viticola) sve češće je prisutna u hercegovačkim vinogradima.
Kako navodi Federalni agromediteranski zavod Mostar bolest se prepoznaje po izbijeljeloj rozgvi sivkasto srebrnkaste boje na kojoj se nalaze crne točkice.
”Tijekom rezidbe nužno je ukloniti takvu zaraženu rozgvu koja se potom treba odstraniti iz vinograda i spaliti. Po završetku rezidbe poželjno je na mikrolokalitetima gdje se vinova loza nalazi u fazi bubrenja pupova ili stadiju razvoja vunastog pupa izvršiti preventivnu zaštitu vinograda jednim od pripravaka na osnovi bakra registriranim za ovu namjenu”, savjetuje Federalni agromediteranski zavod Mostar.
Pripravke je potrebno koristiti sukladno uputi proizvođača.
Dva desetljeća na području Hercegovine
Crna pjegavost se danas sve intenzivnije širi vinogradarskim područjima Europe, a bolest se tijekom zadnja dva desetljeća posebno raširila na području Hercegovine.
”Naime, u spomenutom razdoblju na ovom podneblju podizani su brojni nasadi vinove loze od cijepova sumnjivog podrijetla. Ako se tomu pridoda prekomjerna primjena dušičnih gnojiva, neadekvatan izbor zaštitnih sredstava uz potpuno zanemarivanje bakrenih pripravaka i izostanak tretiranja u periodu najjačih infekcija, razumljiv je razlog njenog brzog širenja”, navedeno je ranije iz Zavoda.
Napada sve organe loze
Kako piše specijalizirani portal Agroklub crna pjegavost napada sve organe loze, a najlakše se uočava na odrvenjeloj rozgvi i mladicama. Prvi simptomi uočavaju se već u svibnju i to na međukoljencima pri bazi mladice. Prvo se pojavljuju pjegice koje se rastom mladara izdužuju i spajaju.
Kasnije te pjege raspucavaju, a kora postaje krastava. Na jako napadnutim čokotima dolazi do kržljanja čokota i odumiranja dijela rozgve uslijed čega pupovi u proljeće ne kreću ili ako krenu, takve mladice kržljaju i zaostaju u poratu.
Kad je bolest prisutna u vinogradu lako se širi kišom i kukcima. Rano u proljeće u fazi pupanja sa zaražene rozgve zaraza se širi sporama (piknidama), a napad traje sve do lipnja. Spore kliju već kod 10 C što nije slučaj s drugim gljivicama koje napadaju vinovu lozu, pa zaštitu treba početi od faze bubrenja pupoljaka.