Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić, komentirajući tvrdnje hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića da se namjerno opstruira izgradnja autoceste kroz Hercegovinu, kazao je kako je činjenica da je do sada u Federaciji BiH izgrađeno 94 km autoceste, od čega je samo 9,1 km autoceste u Hercegovini, od Bijače do Zvirovića, dok je preostali izgrađeni dio u Bosni, što jasno pokazuje da nije vođeno računa o regionalnoj ravnomjernosti pri izgradnji.
– Pitam se zbog čega je to tako, u čemu je problem, smeta li možda nekome činjenica da bi izgradnjom južnih dionica koridora Vc, Mostar sa Europom bio povezan preko hrvatske autoceste Dalmatine? Ukoliko ima onih s takvim načinom promišljanja, mora im se reći da imaju potpuno pogrešan način razmišljanja i percepciju, s obzirom na to da su ceste javno dobro i kao takvo služe svim građanima BiH i svim ljudima uopće, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, i bilo koju drugu pripadnost, kaže Dalipagić za HMS.
Dalipagić je naveo i nekoliko primjera, koji, kako kaže, potvrđuju sumnju da se radi o kontinuiranoj i sustavnoj opstrukciji izgradnje autoceste na koridoru Vc kroz Hercegovinu.
– Naime, temeljem dobivenih informacijama kontaktima s predstavnicima Europske komisije, došao sam do saznanja da u radnjama bivšega direktora JP Autoceste Federacije BiH – Jasmina Buče (kadar SDA), ima najblaže rečeno sumnjivih i neprimjerenih postupaka, koji potvrđuju moje sumnje da se radi o opstrukciji izgradnje dionica na jugu države. Bučo je putem elektronske pošte, od Europske komisije u Bruxellesu zatražio skidanje dionice koridora Vc Mostar jug – Počitelj s liste prioritetnih projekata, poslanih u okviru prvoga poziva za sufinanciranje projekata kroz WBIF, a tu listu je utvrdio Državni odbor za investicije na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH i entitetskih ministarstava za promet. Skidanje je zatraženo mimo znanja državnoga Odbora za investicije i resornih ministarstva na državnoj i entitetskoj razini, odnosno mimo svih redovitih procedura, ne uvažavajući prethodno postignuti stručni i politički konsenzus, pojašnjava Dalipagić.
Za dionicu koridora Vc Zvirovići – Počitelj, koja obuhvaća i izgradnju mosta kod Počitelja preko rijeke Neretve, sredstva za izgradnju u iznosu od 100 milijuna eura su putem kredita od Europske investicijske banke (EIB) osigurana još davne 2014. godine i operativna su za upotrebu. Međutim, još uvijek nije završen natječaj za izbor izvođača radova, iako su sredstva za izgradnju osigurana.
U travnju 2016. je povjerenstvo za izbor izvođača u JP Autoceste BiH završilo natječajnu proceduru, na temelju koje je za dva LOT-a te dionice direktor Bučo odabrao konzorcij tvrtki Euroasvalt Sarajevo i Strabag Austrija – poslovnica Sarajevo, čija ponuda je po dva LOT-a ovoga natječaja skuplja za punih 14 milijuna eura od ponude konzorcija hrvatskih tvrtki Hering Široki Brijeg i Vijadukt Zagreb.
– Nameće se pitanje jesmo li mi tako bogata zemlja da se možemo tako lako razbacivati milijunima eura, retorički se pita Dalipagić. Na njegovu intervenciju, dodaje, potpisivanje ugovora s izabranim izvođačima je odgođeno, a EIB je poslao svoj tim za reviziju natječaja, sumnjajući na nepravilnosti prilikom izbora izvođača.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, niti ja osobno, do danas nemam nikakvo službeno saznanje o rezultatima revizije ekspertnoga tima EIB-a, kaže Dalipagić za HMS.
Za treću dionicu koridora Vc kod Mostara, Mostar jug – Mostar sjever je problem, pojašnjava, što se nikako ne može utvrditi trasa dionice oko Blagaja.
– Do sada su napravljene i ponuđene tri varijante trase i svaka je odbijena u „navodnom spontanom događanju naroda“ od strane žitelja Blagaja. Zbog nemogućnosti utvrđivanja trase na ovoj dionici ne može se uraditi tehnička dokumentacija te se prema Europskim fondovima ne može valjano aplicirati i osigurati financijska sredstva za izgradnju ove dionice, dok se ne riješi pitanje trase. Stalne izmjene trase ove dionice dovele su u opasnost financiranje i za nespornu dionicu Mostar jug – Počitelj koja se spaja sa dionicom Mostar jug –Mostar sjever, a opet zbog, navodno, nesuglasnosti s predloženom trasom i spojem ovih dionica.
O svim ovim događanjima i problemima s južnim dionicama na koridoru Vc oko Mostara upoznat je i hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović te je tim povodom u Predsjedništvu BiH organiziran sastanak, Čovića s članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem, na kojem su bili svi relevantni dužnosnici iz oblasti odlučivanja, financiranja i prometne djelatnosti s državne i federalne razine.
Na ovom sastanku Čović je, kaže Dalipagić, samo tražio odgovore na pitanja i probleme u izgradnji cestovne infrastrukture te inzistirao da se što prije razriješi nastala situacija i stvori konsenzus svih strana zainteresiranih da se pokrene proces izgradnje svih prometnica u BiH, a posebno koridora Vc.
Dalipagić ističe kako se HDZ BiH, u skladu s političkim programom, u potpunosti zalaže za europski put BiH, za što je, kaže i on osobno u potpunosti opredijeljen i svoj rad u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH podređuje tom cilju, a naročito u oblasti cestovne infrastrukture, koja je od posebnoga i vitalnoga interesa za sve ljude u BiH.
Podsjeća da je kao zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH, a jedno vrijeme nakon odlaska prethodnoga ministra, obnašao i dužnost ministra, ne samo aktivno sudjelovao, nego i pokrenuo inicijative za izradu i usvajanje dvaju ključnih državnih dokumenata iz oblasti promete.
Naime, u 2015. godini usvojena je Okvirna politika prometa u BiH, a u 2016. godini usvojena je Okvirna strategija prometa u BiH. Ta dva dokumenta bili su temeljni preduvjeti Europske unije da BiH može kredibilno aplicirati za grantove i povoljna kreditna sredstava iz Europskih fondova za prometnu infrastrukturu.