Vezano za polemike oko definicije bliskog kontakta i treba li premijer Andrej Plenković ići u samoizolaciju nakon kontakta sa zaraženim tenisačem Novakom Đokovićem, Đikić je rekao da se previše diskutira o lingvističkim temama i da, ako Stožer nekome kaže da ne treba ići u samoizolaciju, da je to njihova odgovornost.
Ipak, tvrdi, opasnost postoji te su mnogi znanstvenici i liječnici rekli da bi oni sami otišli u samoizolaciju. “U ovom slučaju je puno veće pitanje premijeru kakva je njegova odgovornost i kakva je njegova poruka prema javnosti, a ne toliko mora li ili ne mora biti u izolaciji. Apelirao bih na diskusiju o tome što političari poručuju svim ponašanjem građanima, a manje o tome što je u pravilima napisala Svjetska zdravstvena organizacija”, mišljenja je Đikić.
Vezano za vjerodostojnost čelnih ljudi Stožera koji su istovremeno i vodeći kandidati HDZ-a na izborima, istaknuo je da te osobe koje su stručnjaci, sada imaju podijeljenu ulogu.
“Vrlo je teško kolegi Berošu da u isto vrijeme bude političar i koristi političke spinove i one informacije iz struke koje su za njegovu političku karijeru u tom trenutku važne. Bilo bi zdravije i pametnije da je umjesto njega i ministra Božinovića unutar Stožera netko drugi tko se može fokusirati prvenstveno na struku”, poručio je Đikić.
Istaknuo je da Beroševa izjava da je virus možda oslabio nema znanstvenih dokaza te da tu dolazi do konfuzije gdje Stožer nešto koristi za javnost, a znanstveni podaci govore nešto drugo. Iako nema dokaza da je virus oslabio, postoje pokazatelji o drugačijim simptomima zbog drugačijih okolnosti širenja virusa.
Kada bi dopustili to slobodno širenje virusa, kada bi virus ušao u staračke domove i zarazio ljude starije od 80 godina, smrtnost će opet doći preko 10 posto u toj populaciji, upozorio je Đikić te apelirao na građane da se pridržavaju epidemioloških mjera.
Znanstvenik Gordan Lauc uoči sastanka Vladina Znanstvenog Savjeta također je rekao da se virus nije promijenio jer ne postoji samo jedan virus, već milijarde.
“Ono što vidimo u cijeloj Europi jest da ima jako malo bolesnih ljudi, da vrlo malo ljudi umire, iako u određenim zemljama vidimo da postoje zaraženi ljudi. U ovom trenutku teško je objasniti zašto je to tako”, rekao je Lauc, dodavši da se provode istraživanja i da će se više znati za desetak dana.
Težina bolesti danas širom Europe daleko je manja, a njegova pretpostavka je da se tu radi o onoj temeljnoj funkciji mukozne barijere koja nas štiti od virusa zadnjih nekoliko milijuna godina, a mi ju inaktiviramo zimi. Odnosno, virus ljeti organizam ne pogađa jednako teško kao zimi.
Velik broj novozaraženih ga nije iznenadio jer se na temelju seroloških ispitivanja zna da je u Hrvatskoj vjerojatno bilo oko 80.000 zaraženih koji, ističe, nisu nestali.
“U nekima od njih virus je nestao, ali se isto prenio na neke druge ljude. Za očekivati je da u Hrvatskoj imamo razmjerno velik broj zaraženih, ali nemamo bolesnih ljudi. Ne postoji nikakav razlog za paniku ako nekome nađete virus u nosu, a u isto vrijeme nemate bolesnika u bolnicama”, rekao je.
Dodao je da je Hrvatska imala mali broj zaraženih na razini populacije, oko dva posto.