“Prvo što treba BiH i Hrvatima ovdje je euroatlantski projekt i sve što podrazumijeva. Druga ključna stvar koja treba slijediti je promjena Izbornog zakona i reorganiziranje BiH. Ako to uspijemo napraviti, odmah nakon toga trebali bi raditi na racionalizaciji državne uprave. Čak ni kada bi Hrvati dobili svoj entitet s pet županija, ova struktura ne bi mogla preživjeti. Da u Federaciji BiH nemamo ova stalna podmetanja i pokušaje prijevare, uvjeravam vas da bi se s ovih dva milijuna ljudi dalo sasvim dobro upravljati jer imamo sve potencijale i ne bi imali nijednog razloga da bilo tko ode iz BiH. Nakon rješavanja prethodnih pitanja trebali bi se fokusirati na gospodarstvo, jer bez toga nemamo izgleda ovdje pričati o zaštiti i nacionalnoj priči. Ako uspijemo s europskim putom, izmjenama izbornog zakona i reorganiziranja države riješili smo probleme BiH, ali i hrvatsko nacionalno pitanje”. Na taj je način predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, prokomentirao ključne strategijske prioritete, bh. ali i hrvatske politike. Čović je tijekom jučerašnjeg dana posjetio redakciju Večernjeg lista te razgovarao s novinarima Večernjaka o najvažnijim temama koje se tiču državnih poslova, podnošenju aplikacije za članstvo, ali i širih tema povezanih s EU i NATO-om, izbjeglicama nakon što se vratio iz Madrida gdje je sudjelovao na okupljanju lidera Europske pučke stranke, a prije toga sudjelovao na Općoj skupštini UN-a.
Čović, poznat po optimističnim očekivanjima, ali i energičnim zauzimanjem i osobnim poticanjem inicijativa, već za danas je najavio razgovore oko dva preostala ključna uvjeta koja BiH treba ispuniti da bi mogla podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. Prvi sastanak je vezan uz prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) oko pitanja tzv. tradicionalne trgovine. Na tome sastanku će, uz članove Predsjedništva Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, biti i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, i zamjenici Vjekoslav Bevanda i Mirko Šarović. On očekuje dogovor oko ovoga uvjeta kojega je istaknula europska administracija, a kojemu se djelomično protive predstavnici Srba i Bošnjaka. Slično je i s mehanizmom koordinacije oko čije provedbe postoje prijepori vezani za ulogu županija. Ovaj je dokument usvojilo Vijeće ministara i entitetske vlade, a nakon čak dva mjeseca odluka nije potpisana jer se pokušava promijeniti njezin sadržaj.
“Ideja je bila od početka da se donese mehanizam koordinacije, a da se ta problematična pitanja oko eventualne neučinkovitosti rješavaju u hodu. Uvijek smo imali prigovore s prijedlozima kako je previše ljudi za stolom. Međutim argumenti iz Hrvatske i Slovenije su pokazali da svako od povjerenstava koja su se bavila koordiniranjem rada oko ulaska u EU ima između 50 i 100 ljudi. Nije onda jasno ako tamo nije smetalo, zašto bi u BiH bili smetnja predstavnici deset županija”, rekao je Čović. Pojasnio je kako je odluka prošla Vijeće ministara.
Komentirajući sve češći trend odlaska ljudi u inozemstvo, Čović je pojasnio kako je jedino kratkoročno rješenje otvaranje radnih mjesta, a svojevrstan pozitivni šok bit će zapošljavanje 10.000 pripravnika.
“Jedino je rješenje otvoriti radna mjesta. Tako stvari izgledaju iz kratkoročne perspektive i to je dominantni razlog zašto odlaze mladi. Međutim ne odlaze samo zbog toga. Zanimljivo je da je analiza odlaska ljudi iz Posavine pokazala kako ne odlaze samo zbog zaposlenja ili nepostojanja posla. Naime, dvije trećine su imali posao, a jedna trećina je bila onih koji su u inozemstvo otišli s burze rada. To pokazuje i da je ozračje jedan razlog. I malo prije kada smo spominjali ovih 10.000 pripravnika koje ćemo zaposliti, to ovako ne predstavlja gotovo ništa, ali je puno. Bez novih radnih mjesta, u gospodarstvu, ali ne u institucijama države, jasno je da je ova priča uzaludna”, naglasio je predsjedavajući Čović. Izrazio je i očekivanje da će BiH napraviti napredak prema članstvu u NATO-u s knjiženjem i prvih dviju lokacija u RS-u, te najavio ispravljanje nikakve zastupljenosti Hrvata u desetinama ministarstava, vlada, službi i agencija.