Sezona grijanja je počela, a s njom su stigli i veći troškovi. Velik dio građana i ove zime će se grijati na drva, ugljen ili pelet. U tvrtkama koje se bave prodajom ogrjeva ističu da je potražnja povećana jer svi žele spremno dočekati hladnije dane.
U tvrtki “Drvosječa” istaknuli su da je trenutačna cijena ogrjeva viša u odnosu na prošlogodišnje jer je teže doći do drva, piše Večernji list BiH.
”Ove godine imamo problema s drvima. Da bi ih dovezli, naši radnici moraju voziti u dosta udaljenije krajeve i sve to puno košta. Zbog toga je cijena nešto viša nego prošle godine”, objašnjava Edin Omeragić iz Drvosječe.
U ovoj tvrtki cijena metra iscijepanih bukovih drva košta 120 KM, dok su bukova drva u panjevima 110 KM. Oni koji se za drva nisu pobrinuli tijekom ljetnih mjeseci, sada se suočavaju s visokim cijenama koje dosežu i 200 KM, primjerice u RS-u.
Uzrok su skupo gorivo, nedostatak radne snage, potrebe toplana i drvo koje ide u izvoz, navode u jednoj banjolučkoj tvrtki, koja se bavi prodajom drva za ogrjev.
S druge strane, energent koji je poznat kao najmanji zagađivač okoliša, ako je u potpunosti napravljen od drvnih ostataka, sve je atraktivniji među građanima Bosne i Hercegovine. Riječ je o peletu čija je cijena krajem prošle i tijekom ove godine vrtoglavo porasla.
Krajem prošle godine tona ovog energenta koštala je oko 400 KM, a u ovoj godini je porasla više od 500 KM po toni. Međutim, upućeni sumnjaju kako je kriza umjetna, da peleta ima dovoljno i da se prodaje na “žličicu” te da se čeka da bude još hladnije pa da još dignu cijenu peletu.
Zbog visokih cijena drva brojni građani nerijetko se odlučuju i za kupnju kod ilegalnih trgovaca kod kojih su cijene nešto niže. Tako se preko oglasa i interneta drva mogu naći po cijeni od 80 pa do 90 KM. Proizvođači optužuju trgovce da su ljetos kupovali pelet po izvansezonskim cijenama, a da ga sada na domaćem tržištu prodaju po znatno višim.
Prema procjenama stručnjaka, za potrebe kućanstava godišnje je potrebno oko 5 milijuna kubnih metara drva.
”Međutim, prema službenim podacima, ukupna količina registrirane sječe drva ne prelazi 6 milijuna kubnih metara, odakle se osigurava drvo za ogrjev. Ogrjevnog drva, s obzirom na trenutačno stanje u šumama u FBiH, jest da ga ima dovoljno za lokalne potrebe stanovništva, prvenstveno za potrebe kućanstava za grijanje, a ne za preprodaju i da se distribuira izvan granica BiH”, naglašava Refik Hodžić, diplomirani inženjer šumarstva.
S obzirom na to da je grijanje na drva i dalje najjeftinije, postavlja se pitanje može li velika potražnja za ovim energentom ugroziti šumska bogatstva. Zanimljivo je da su izostale reakcije brojnih udruga potrošača zbog drastičnog poskupljenja ogrjevnog drva i peleta.
Prema nekim informacijama, udruge potrošača najviše su zatrpane žalbama građana na trgovce i poskupljenja prehrambenih artikala.
Gotovo da i nema žalbi građana na drakonsko povećanje cijena ogrjevnog drveta.