Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostavio javnost bez odluke o apelaciji Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koja se odnosi na nametnute odluke Christiana Schmidta – tumačenja ovog poteza u javnosti su dvostruka. Opravdano odugovlačenje ili ipak politički pritisak. Međutim, sve će biti jasnije tek za dva mjeseca kada bi Ustavni sud BiH ponovo trebao odlučivati o zahtjevu Komšića i Džaferovića.
Nedonošenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na apelacije Komšića i Džaferovića u ovoj političkoj atmosferi je bilo i očekivano, smatraju politički analitičari. Objašnjavajući to, kažu, da se praksa uplitanja Ustavnog suda BiH u odluke visokog predstavnika već odavno ukinula.
Nedodirljive Schmidtove odluke
“Imajući u vidu da Ured visokog predstavnika funkcionira van pravnih okvira Bosne i Hercegovine, što je i bilo naglašeno u informacijama – stavovima Venecijanske komisije koji su prije više godina rekli da Ured visokog predstavnika i njegove odluke u principu funkcioniraju van okvira Europskih pravnih institucija. Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao niti jedan drugi sud u našoj zemlji nema nadležnosti da mijenja ili poništava odluke visokog predstavnika i takvo stanje je od ’96.”, navodi politički analitičar Srećko Latal.
Inače, kako se sami potezi visokog predstavnika dvostruko tumače u Bosni i Hercegovini – tako i postupanje Ustavnog suda BiH u ovom slučaju javnost tumači dvostruko. Nedostatak kvoruma ili odugovlačenje i politički pritisak.
“Ja nemam takvih saznanja – jesam čitao, moram priznati da je bilo pritisaka od naših političara na sudove, ne samo na Ustavni već i vrhovni i druge. Ali ne želim spekulirati, ja to ne znam. Ali ako je bio pritisak da se mora donijeti odluka da bi konačno znali da je ovaj zakon nametnut od visokog predstavnika u skladu ili nije u skladu s Ustavom – sigurno je da treba utjecati na efikasnost, jer je ovo stalno odlaganje donošenja odluka stvara određenu zabunu kod građana BiH”, ističe bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva Vehid Šehić.
Čekanje do ožujka
“Odlaganje izvršavanja osnovne obaveze Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti zakonitosti, u ovom slučaju izjašnjavanja o amandmanima na ustav Federacije Bosne i Hercegovine i izmjene i dopune zakona BiH, neprihvatljiv je čin, prvenstveno što ponovo Ustavni sud ovakvim sudovanjem sve više kontaminira izborni proces i politički i stranački sistem”, smatra Mile Dmičić, profesor Ustavnog prava u Banjaluci.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ranije, nije prihvatio ni da se donese privremena mjera, smatrajući da ne može nastupiti šteta ukoliko bi se implementirao zakon koji je nametnut od visokog predstavnika. Stoga, teško je očekivati da se i donese odluka kojom bi nametnute izmjene visokog predstavnika bile neprihvatljive. Sve će to čekati do ožujka, kada bi trebala biti nova sjednica Ustavnog suda BiH.