Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na ime naknade za izdvajanje i usmjeravanje dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata općinama je za prvo tromjesečje (siječanj – ožujak) tekuće godine isplatila 7.580.736,43 KM.
Kako se navodi u priopćenju, na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od 30. srpnja 2009. godine) donesenom prigodom usvajanja izmjena i dopuna navedenoga Zakona, općine su dužne od prikupljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih naknada investirati u infrastrukturne projekte područja koja su oštećena hidroakumulacijom.
”Od početka primjene izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata, 30. srpanj 2009. godine pa do 31.3. 2015. godine, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune uplatila je oko 114 milijun KM”, navodi se iz ovog poduzeća.
5 komentara
he,he,he……..drinovačka centrala radi grude centar se gradi
Drinovacko polje pod vodom a
grudskim guzonjama lova.
E sada da u Općini ima pametnih (a nema), dio tih novaca bi uložili u štadne žarulje za rasvjetu (80% ušteda energije), nebi godišnje plaćali po 180.000,00 KM za javnu rasvjetu nego maksimalno 40.000,00 KM.
Štedne žarulje na rasvjetnim tijelima ne rade toliku uštedu. Nije to isto kao u kućanstvima. Investicija bi bila skupa, a dok bi se postigla ista razina osvjetljenosti ne znači da će se ostvarit ikakve uštede. Da bi se napravila prava rasvjeta sa štednim žaruljama koja će polučiti neke ozbiljnije uštede potrebno je cijeli projekt isprojektirat oko njih, znači i sa arhitektonske strane. Jedini takav primjer zamjene koji vidim u RH je u Ivanecu ali tu je financijski bio uključen fond za energetsku učinkovitost koji je sudjelovao sa 50%. Oni su navodno uspjeli napravit uštede od 20ak% do 30.
Malo sutra će se tih min. 50% uložiti u infrastrukturne projekte oštećenih područja. Od 2003. do 2015 Tihaljina je dva puta totalno presušila, naravno dogodio se pomor ribe, voda zbog neuravnoteženog vodotoka svake godine odnosi sve više zemlje oko korita, a vidimo kako se brinu oko toga. Umjesto da se taj novac uloži u održavanje eko sustava i izgradnju još jedne zaustavne brane (kako je prvotno bilo i planirano) kojom bi se regulirao vodotok i u konačnici postigao primjereniji vodotok, taj novac odlazi guzonjama.