Sudski organi BiH kriju neke od ključnih pravosnažnih presuda od građana BiH, posebno kada su u pitanju osjetljivi predmeti poput korupcije, upozorava Europska komisija.
Naime, u posljednjem Izvještaju o napretku BiH je napisano da pravosudni sustav nije dovoljno dostupan javnosti i nedostaje mu transparentnost.
“Ključne sudske odluke i potvrđene optužnice se ne stavljaju na siteove da budu dostupni javnosti, posebno u slučajevima korupcije. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH je primio 118 zahtjeva za pristup informacijama u 2019. godini koje su sve procesuirane, ali VSTV nema strategiju komunikacije s javnosti”, naglašeno je u ovom izvještaju. Posebno se upozorava da su suci i tužitelji i dalje pod pritiskom vanjskih faktora, koji uključuju politički motivirane prijetnje i zastrašivanja.
“Ovakvu praksu treba odlučno suzbijati. Ne postoje sankcije za neprimjereni utjecaj na nosioce pravosudnih funkcija kojim se podriva njihova nezavisnost”, istaknuli su.
Vehid Šehić, pravni ekspert i bivši tužitelj i sudac kaže za “Nezavisne” da potvrđene optužnice i odluke prvostupanjskih, a onda i drugostupanjskih sudova bi morale da budu dostupne javnosti.
“BiH je endemski oboljela od korupcije i kriminala i netransparentnost samo povećava nepovjerenje javnosti prema pravosuđu. Transparentnost doprinosi izgradnji integriteta. Neću da generaliziram, ali sigurno je da dio sudaca i tužitelja barem osluškuje što će reći politika. Činjenica je da se pojedinci unutar pravosudne zajednice ponašaju kao otuđeni centri moći”, ističe Šehić za “Nezavisne”.
Naglašava da pravosuđe mora biti nezavisno od politike, ali da ne smije biti neovisno od građana BiH, koje, kako kaže, moraju blagovremeno obavještavati o presudama, potvrđenim optužnicama, a kad postupak dugo traje da se javnost upozna u kojoj fazi je predmet.
Denis Džidić, urednik u BIRN-u, kaže za “Nezavisne” da Tužiteljstvo BiH već godinama odbija novinarima dostaviti optužnice koje su potvrđene od Suda BiH.
“Ova praksa, koju su kritizirali i EU i OEBS u nedavnim izvještajima, posebno je problematična s aspekta informiranja javnosti. U predmetima sa posebnim javnim interesom, što je svakako korupcija, ali i ratni zločini i terorizam, novinari su primorani da prate postupke ne znajući što se točno navodi u optužnicama. Tužiteljstvo BiH odbija da dostavi optužnice čak i organizacijama za nadgledanje poput ‘Transparency Internationala’, što jasno ukazuje na manjak transparentnosti i odbijanje bilo kakvog nadzora javnosti”, naglašava on.
Džidić podsjeća da je VSTV prije više godina izdao preporuke za sudove i tužitelje u kojima je naveo da potvrđene optužnice u predmetima s posebnim javnim interesom treba da budu javno dostupne.
“Tužiteljstvo BiH, ali i druga tužiteljstva, moraju pod hitno krenuti da primjenjuju ove smjernice”, rekao je Džidić.
Na pitanje zašto VSTV nema komunikacijsku strategiju, što je primjedba EU, u toj instituciji nam kažu da je ona u fazi izrade.
“Trenutno u VSTV-u djeluje Radna grupa za izradu Nacrta komunikacijske strategije VSTV-a. Očekuje se da bi taj nacrt mogao biti dostavljen članovima VSTV-a na razmatranje i usvajanje tokom posljednje sjednice VSTV-a u ovoj godini. Pored postojećih načina suradnje sa strateškim javnostima, Nacrt strategije je predvidio i nove mjere i aktivnosti kojima bi dodatno trebalo da bude unaprijeđena transparentnost institucije, kao i cjelokupnog bh. pravosuđa”, kažu u toj instituciji.