Kakvo će biti stanje u nadolazećim godinama u ŽZH-u s vrlo važnom životnom i društvenom problematikom – upravljanjem i gospodarenjem otpadom, što se i kako planira unaprijediti i poboljšati, može se iščitati, predviđati i očekivati na temelju dokumenta “Plan upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021. – 2031.”, piše Večernji list BiH.
Riječ je o razmjerno opširnom i široko razrađenom operativnom dokumentu na 116 stranica, koji sadrži temeljne podatke o ŽZH-u, pregled trenutačnog stanja i najvažnijih problema u području upravljanja otpadom, prijedlog akcija za njihovo rješavanje na opću korist i dobrobit svih građana te usklađenost s domaćom i legislativom Europske unije iz tog područja.
Usmjeren je na razdoblje od deset godina, s mogućnošću da se tijekom realizacije mogu vršiti prilagođavanja u skladu s izmijenjenim uvjetima i uz uvažavanje vremenskih i gospodarskih ograničenja.
Plan se sastoji od 13 poglavlja, a izdvajaju se i ističu glavni, temeljni na kojima se zasniva cijeli koncept: opće značajke ŽZH-a, institucionalni i pravni okvir za upravljanje otpadom, prikaz postojeće infrastrukture za prikupljanje, odvoz i upravljanje otpadom, financiranje sustava za upravljanje otpadom, informiranje javnosti i javna svijest, specifikacija problema te plan organizacije upravljanja otpadom za razdoblje od 2021. do 2031. godine.
Opće značajke predstavljene su prikazom zemljopisnih karakteristika županije, njezina stanovništva i gospodarstva u gradovima Širokom Brijegu i Ljubuškom te općinama Posušje i Grude, i proizvođačima otpada iz gospodarske djelatnosti i javnog sektora u tim jedinicama lokalne samouprave.
Postojeća infrastruktura za prikupljanje i odvoz otpada detaljno je razrađena, u Posušju i Širokome Brijegu prikupljanje i odvoz otpada vrše javna komunalna poduzeća, u Ljubuškom i Grudama privatna kompanija.
Navode se količine proizvedenog i prikupljenog komunalnog otpada, njegov sastav, proizvedene i prikupljene posebne kategorije otpada – otpad iz zdravstvenih ustanova, građevinski otpad, građevinski otpad koji sadrži azbest, otpadna vozila, otpadne gume, masti i ulja, otpad iz poljoprivrede i šumarstva, otpad životinjskoga podrijetla, elektronički i električni otpad, glomazni otpad, otpad tekstila i obuće, mulj iz septičkih jama i uređaja za pročišćavanje, opasni otpad koji sadrži PCB i PCT, staklo, željezo i metal, divlji otpadi…
U konačnici, za javnost je najzanimljivije i najvažnije znati kakav je plan organizacije upravljanja otpadom za razdoblje od 2021. do 2031. godine. U hijerarhiji upravljanja šest je čimbenika, od kojih su najpoželjniji i najvažniji prevencija, odnosno sprječavanje otpada te njegovo smanjivanje, ponovna upotreba i reciklaža, a odlaganje i spaljivanje su najmanje poželjni.
U desetogodišnjoj projekciji otpada u ZHŽ-u za razdoblje od 2021. do 2031. godine predviđa se da će se količina generiranog otpada povećati za 22 posto. Predviđene su mjere tretmana otpada koje trebaju dovesti do uspostave sustava i povećanja razine selekcije i reciklaže te ponovne upotrebe otpada.
To su odvojeno prikupljanje otpada, selekcija otpada na izvoru, zeleni otoci, reciklažna dvorišta i pretovarne postaje. Kako bi se mjere provele, procijenjeno je da je na razini ŽZH-a nužno osigurati sljedeće: 20.000 koševa za komunalni otpad, 20.000 koševa za papir, 20.000 kompostera, 2000 kontejnera za komunalni otpad, 2000 kontejnera za ambalažni otpad, 200 iglua za staklo, 5 x 3 osovinskih smećara, 5 x 2 osovinskih smećara, 5 dupleks smećara za ambalažni otpad, 4 navlakača s prikolicama i 16 rolo kontejnera 36 m3 za transport otpada.
Dosadašnja praksa odlaganja otpada iz ŽZH-a bilo je odlaganje na područno odlagalište u Mostaru, a opredjeljenje je da se s time nastavi i ubuduće.
Zaključak je da izgradnja područnog odlagališta na području županije nije gospodarski opravdana, a kad je riječ o odlaganju otpada na područno odlagalište Livno, koje još nije u funkciji, ta mogućnost postoji, iako su troškovi prijevoza do tog odlagališta značajno veliki, stoji u dokumentu “Plan upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke 2021. – 2031.”.
8 komentara
Naj bolje bacit pored puta
U majden u Goricu iznad crkve. Ima za gume posebno mjesto i za lešine ispod guma! Sve cista petica za općinu i njenomg šefa službe zaduženomg za smećei ležeći inspektorat.
Ima li ikakav plan pošumljavanja ili ćemo samo sjeć šumu?
Evo stvarno bi valjalo kad bi se nekako mogli organizirat pa malo pošumljavanja odradit. Ako itko od ljudi IZ VLASTI OVO PROČITA MOLIM VAS DA SE ORGANIZIRA POŠUMLJAVANJE JEDNOM GODIŠNJE.
U nas nema plana sve se odgađa za dalje a dokle će ići vidjet ćemo,i zato smo tu gdje jesmo najsiromašnija zemlja u EUROPI
Šta sve napisa razni projekti i nakraju nije isplativo vozi i dalje u Mostar samo neznam dokle koliko će to potrajati.
U Zupaniji ne ce pravi odlagaliste jer kao nije opracdano a u Livno bi im bilo skupo vozit. Haj ti sad budi pametan. A st ako Mostar jednom rece stop nema vise dovozit smece?!
Kad će te pare iz EU da se žedere i pije i di će to bit da dođem
U sadržaju ovog plana trebalo je napisati: Ovaj Plan napravljen je samo zato što nas zakon na to obvezuje i niti ćemo iko čitati kamoli ga se pridržavati i po njemu postupati. Pošto nema političke volje i u proračunu predviđenih novčanih sredstava za izvršenje ovog Plana i samima vam je to jasno da od tog nena ništa. Dakle, što se tiče sadržaja kojeg će te pročitati u ovom Planu on je uglavnom kopiran iz planova drugih županija i država, te zakonskih propisa i stručne literature koji su isto tako kopirani od EU i onda smo to sve smiksali, pa je ovo rezultat. Nije da se ovo ne bi moglo ispuniti, nego brate političari se boje da će izgubiti glasove, ako donesu bilo kakve odluke i propise koji se narodu neće svidjeti kao npr. odluku o izboru lokacija za reciklažna dvorišta, zelene otoke, reciklažnog središta, odlagališta za opasni i inertni otpad, odlagališta za komunalni otpad itd. Glede struke ona bi ovaj problem znala rješiti da ima podršku politike. Ovako imamo problem, ali “sva sreća” nerešiv je i ovo će biti nikad možda ni tad.