U četvrtak 8. veljače 2024. godine u kinodvorani u Grudama publici je predstavljen Idejnik antičke baštine u Hercegovini.
Udruga za promicanje kulture življenja Vedrina iz Mostara objavila je Idejnik antičke baštine u Hercegovini s ciljem približavanja drevnog blaga ljudima koji danas žive na širem području regije Hercegovina, kazali su na početku ove večeri iskusni novinar Ilko Barbarić i akademska grafičarka Roberta Kapsalis.
Bračni par, arheologinja Josipa Vujnović i povjesničar i arheolog Ante Vujnović, proveli su nazočne Hercegovinom od Livna do Trebinja brojnim ilustracijama, tekstovima s opisanim lokalitetima, spomenicima, kartama, crtežima, zanimljivostima, predajama, s ciljem približavanja drevnog blaga ljudima koji danas žive na širem području regije Hercegovina.
Idejnik se ne bavi samo arheološkim i povijesnim temama, u njemu se kriju ideje za turističke projekte, gastro kreacije, ljekovite pripravke, kozmetiku, modu, dizajn, filozofiju, arhitekturu, proizvodnju hrane i pića nadahnutog razdobljem koje kod nas nije dovoljno iskorišteno i poznato široj javnosti, a ponajmanje turistima.
Nutricionist Apollonas Georgios Kapsalis približio je namirnice i hranu iz antičkog doba s ovih prostora današnjim naraštajima, s osvrtom na zdrave namirnice i iskoristivost istih pri spremanju autohtonih jela koji se mogu ponuditi turistima. Neka od jela, točnije kolače i posebno vino, moglo se kušati na večerašnjoj prezentaciji.
Glazbenim umjećem večer su obogatili Branko Medak, te Duo Nimfe (Ines Rajič i Marija Buntić) koje su izvele posebno napisanu pjesmu ”Glas iz davnine”.
Partneri u organizaciji događaja su Kulturni dom i Matica hrvatska Ogranak Grude.
3 komentara
Obitelj osnovala udrugu i haj po jercegovini
Imamo mi anticke bastine u svakom selu samo tribaju ljudi otic tamo i vidit to
Šteta, ideja je dobra ali način prezentacije bez pripreme “samo nek se održi” je loš i ne učinkovit i na kraju će potrošiti i samu ideju. U vrijeme kad i ljude i prirodni prostor generacijski trošimo bez ikakvih kriterija (pusti kamenolomi, smetlišta i otpadi, solari, ceste kroz polja kao nigdje, industrijske zone…) kao da iza nas neće živjeti nitko, lijepo je znati da netko (makar i kroz obiteljski biznis) putem otkrivanja i čuvanja baštine brine i o našoj budućnosti.