U petak 14. Studenoga, u grudskoj kino dvorani, predstavljena je knjiga „Grudski žrtvoslov II. svjetskog rata i poraća“ autora Vlade Boguta i Ljube Leke. O knjizi su uz autore govorili prof.dr.sc. Ivo Lučić, povijesničar, i fra Ante Marić, recenzent. Knjiga sadrži imena i prezimena 1301 žrtve iz općine Grude kao i 126 žrtava koje nisu iz Gruda, a stradale su u Grudskoj općini.
Autori su nastojali u dugom periodu od nekih dvadeset godina prikupiti sve raspoložive podatke o svakoj pojedinoj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća s područja općine Grude i zapisati ih u ovaj Žrtvoslov koji će ostati kao vječni spomenik na sve žrtve.
Među mnoštvom prisutnih gostiju koji su došli na ovaj način iskazati počast svim žrtvama bilo je i pet preživjelih sudionika Križnog puta kojima je načelnik Grizelj poklonio Žrtvoslov.
Večer je svojim glazbenim izvedbama Chopinovog Nocturna i Rachmaninoffa Glazbenog trenutka upotpunio Stipe Iličić.
Predstavljanjem ove knjige započela je Manifestacija proslave Dana općine Grude koja završava u ponedjeljak.
Z.B. /grude-online.info
14 komentara
Koji je to skladatelj RACHMANINOFF??? Majke ti sramote! Ja kad nešto ne znam napisati onda se poslužim internetom i pronađem nepoznanicu ili uzmem knjigu i potražim da ne ispadnem nepismena —-, kad već imam odgovornost pisanja i prenošenja vijesti drugima.
pa eto kad već ne znaš onda odi na google, prije nego što ostaviš komentar, i vidi koji je to skladatelj Rachmaninoff, sad si se ti osramotio… 😛
Ruski skladatelj Sergej Rachmaninoff. Što se javljaš kad nemaš pojma o svijetu glazbe
Prosjek godina 85
daj knjiga, jebes kruh!!!
Mislim da se na standardnom hrvatskom jeziku piše: RAHMANJINOV, a ne RACHMANINOFF!!!!
Ili ako hoćete u originalu ovako:
Сергей Васильевич Рахманино
Vidim da nitko od vas nema pojma ni o gramatici ni o glazbi.
Sergei Vasilievich Rachmaninoff, jedno od najpoznatijih imena ruske glazbene baštine, zasigurno se ubraja u najveće pijanističke virtuoze kako svoga doba tako i svih vremena. Djelovao je u tzv. vrijeme romantizma i za sobom ostavio djela visoke glazbene vrijednosti.
Što se tiče vaše dileme oko samoga imena (makar ne znam zašto je to bitno u ovoj temi) :
Sergei Vasilievich Rachmaninoff – prijevod imena na engleski (njegovo univerzalno ime u svijetu glazbe);
Серге́й Васи́льевич Рахма́нинов – ime na izvornom ruskom jeziku;
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – prijevod imena na hrvatski.
Zamolio bih vas, ubuduće, da se ne sramotite sa vašim izjavama o kojima ste dokazali da nemate pojma.
Ako je tekst na hrvatskom jeziku, onda je logično da ime bude kako ga hrvatski pravopis predviđa, a ne nešto na engleskom nešto na hrvatskom itd. Samo sam to htjela kazati!
Ovo kako je napisano RAHMANINOFF je engleski prijevod imena RAHMANJINOV.
Sve pohvale autorima na izdavanju ove knjige! Napokon su i Grude dobile jednu ovakvu knjigu…
Ako cemo sve pisat na hrvatskom onda zasto je CHOPIN a ne ŠOPEN
Tako se upravo piše na hrvatskom Chopin. Zato jer to kaže pravopis. Ovomu Rusu je na ćirilici ime originalno, pa ga prevodimo na hrvatski s RAHMANJINOV!
Sjajan posao, čestitke autorima.
E eto, pravopis i ruski skladatelj bitniji od 1300 pobijenih i odlične spomen – knjige. Mashallah! I dok vi laprdate o glazbi jadni mali Fico nam opet gladan. Ma tribalo bi pitati ove iz prvih redova (prosjek 85 god.) tko je njima osiguravao kruh i budućnost. Ajd moj Fico idi raditi štogod pametno (stalno sjediš i dežuraš na internetu) pa će biti i kruha i budućnosti i života sve do 85 godine. Sinko, nisi ti kriv, ali da ti ih didovi partizani i ćaćini komunisti ne pobiše davno bi oni svima, i tebi, ovdje osigurali i kruha i budućnosti. Ali ajd ne jidi, se samo malo razmisli o svemu – ponekad brate ispadaš pomalo degutantan.
da znate štogodare nebi se prepucavali oko tuđeg imena sramota..
Za “lekoricu” i njenog Chopina
Ovako danas kažu hrvatski jezikoslovci:
Imena iz ruskoga, bjeloruskoga i ukrajinskoga jezika najčešće se pišu u transkribiranome obliku. Transkripcija je bilježenje izgovora riječi iz kojega jezika posebnim sustavom znakova. Pravilo je da se slova onih glasova koji su isti kao u hrvatskome jeziku prenose latiničnim slovima za te glasove, a glasovi koji su drukčiji prenose se prema posebnim pravilima. Primjerice, rusko ё prenosi se kao jo, rusko i bjelorusko ы kao y, rusko i ukrajinsko щ kao šč, rusko, bjelorusko i ukrajinsko ю kao ju, я kao ja, ь kao ’, й kao j. Stoga umjesto Vyacheslav Kosorukov, Dmitry Timofeev, Yuriy Maximov, Yury Dorokhov, Evgeny Kissin, Volodimir Klichko, Yana Klochkova treba pisati: Vjačeslav Kosorukov, Dmitrij Timofejev, Jurij Maksimov, Jurij Dorohov, Jevgenij Kisin, Volodimir Kličko, Jana Kločkova.
Način pisanja stranih imena ovisi o pismu kojim je ime izvorno napisano, vremenu preuzimanja imena, stupnju poznatosti i udomaćenosti u hrvatskome jeziku, te jeziku posredniku. Stoga je nemoguće dati jasna i jednoznačna pravila koja se mogu primijeniti na sve slučajeve.
Imena iz stranih jezika pišu se:
a) izvorno, tj. onako kako se pišu u jeziku iz kojega su preuzeta:
• osobna imena iz jezika koji se služe latinicom: Angelina Jolie, Anthony Hopkins, Antoine de Saint Exupéry, Björn Rune Borg, Burak Özçivit, Hans Christian Ørsted, Hashim Thaçi, John Maxwell Coetzee, Karel Poborský, Lech Wałęsa, Ludwig van Beethoven, Nadia Elena Comăneci, Pablo Picasso
• imena gradova iz jezika koji se služe latinicom (osim egzonima i onih imena koja se zapisuju prema izgovoru u hrvatskome): Belo Horizonte, Bonn, Edinburgh, Guatemala, Luxembourg, Lyon, Monaco, New York, Ottawa, Singapore, Tallinn, Vilnius
• imena nekih pokrajina, saveznih država i drugih teritorijalnih sastavnica iz jezika koji se služe latinicom: Champagne, Idaho, Kentucky, Languedoc, Mallorca, Mississippi, New Hampshire, Queensland, Ruhr, Saarland/Saar, Utah, Wales, Winnipeg
b) prema uobičajenome izgovoru u hrvatskome:
• osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se služe ćirilicom:
o Ana Karenjina, Andrej Bolkonski, Andrej Ševčenko, Boris Demidovič, Dmitrij Anatoljevič Medvjedev, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Goce Delčev, Hristo Stoičkov, Kočo Racin, Lav Nikolajevič Tolstoj, Mihail Sergejevič Gorbačov, Sergej Bubka, Todor Živkov, Vasilij Pavlovič Aksjonov
o Altaj, Černobil, Dnjepar, Dnjepropetrovsk, Harkov, Kijev, Lavov, Moskva, Ohrid, Sankt Peterburg, Soči, Sofija, Ural