Književno-kulturna manifestacija 59. Šimićevi susreti svečano je otvorena u ponedjeljak 25. travnja u Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika Antuna Branka Šimića. Na početku programa sve prisutne pozdravio je župnik u Drinovcima fra Josip Mioč te zaželio dobrodošlicu uz kratku molitvu.
Predsjednik Organizacijskog odbora 59. Šimićevih susreta, načelnik općine Grude Ljubo Grizelj prigodnim govorom obratio se nazočnima i pružio svesrdnu potporu održavanju manifestacije. Istaknuo je važnost književnog stvaranja Antuna Branka Šimića i potaknuo na očuvanje Šimićevih susreta među mlađim generacijama.
Ovogodišnju manifestastaciju otvorio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran. Uz srdačne pozdrave nazočnima, u svom prigodnim govoru istaknuo je važnost manifestacije. Istaknuo je kako je A.B. Šimić dao izniman doprinos hrvatskom pjesništvu i književnosti te je pozvao da se njegova djela prevedu na najvažnije svjetske jezike kako bi ga „učinili planetarnim“.
Tom prigodom u župnoj crkvi u Drinovcima upriličen je koncert Zbora glazbene škole Ivana pl. Zajca – Mostar; Zborovođa mo. don. Dragan Filipović; Monija Jarak-Mikulić, mezosopran i prof. Marijana Pavlović, glasovir; komorni sastav Tamburaškog Orkestra Mostar.
Program obilježavanja 59. Šimićevih susreta nastavlja se u srijedu 27. travnja u Mostaru. U Maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače priredit će se Poetski kolaž o Antunu Branku Šimiću, predstaviti knjiga Izabrane pjesme Antuna Branka Šimića s ilustracijama mr. ar. Andrijane Mlinarević-Cvetković te položiti cvijeće na spomenik A. B. Šimića u Mostaru.
Šimićevi susreti su najdugovječnija književno-kulturna manifestacija na grudskom području te su od iznimne važnost za ovo područje i šire.
11 komentara
Malo se promovira drinovačka crkva, jel?
Do sada je Crkva bila za održavanje Svetih misa, od kad se privatizirala mogu i Šimićevi susreti. Sve je dobro dok se ne pretvori u tržnicu. Pametnom dosta!
Pretvorise dom oca mojega u jazbinu razbojnicku.
Za gruđane, protestante, koji kritiziraju ovakve manifestacije u crkvama.
»Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se. Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš? Ili kako možeš reći bratu svomu: ‘De da ti izvadim trun iz oka’, a eto brvna u oku tvom? Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun iz oka bratova!« (Matej 7,1-5)
I vi bi držali ovakve koncerte u svojoj protestantskoj crkvi u Grudama, da je ovako lijepa kao naša drinovačka.
EM LIJEPA, KRASOTICA, EM RIMOKATOLIČKA.
Čovječe promisli prije nego što napišeš. Doista su nepotrebni ovakvi komentari.
Borba pojedinca protiv vlasti jest borba pamćenja protiv zaborava, rekao je Milan Kundera. Radostan što Šimićevi susreti ipak postoje, što su obstali unatoč svim pokušajima da ih se pridavi i ugasi, ili utopi u neku bratstveno-jedinstvenu zajedničku manifestaciju, podsjećam sve istinoljubive slobodare na njihov početak.O povijestnim P R V I M ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA, Grude i Drinovci 30.i 31.svibnja 1970.
Ferdo Boban (profesor i savjetnik u republičkome sekretarijatu/ministarstvu prosvjete i kulture BiH): Od ove godine imat ćemo još jednu manifestaciju poezije i pjesnika. Na sjednici Odbora 13.2.1970.donesen je zaključak da se manifestacija u čast A.B.Šimića nazove Šimićevi susreti.(Odjek, mart/ožujak 1970.)
Oslobođenje Sarajevo, 6.lipnja 1970.str.6.:
Prvi ŠIMIĆEVI SUSRETI, održani 30.i 31.maja ove godine u Grudama i Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika Antuna Branka Šimića, imali su svečano obilježje četrdeset pete godišnjice smrti ovoga velikog pjesnika… Šimićevi susreti zamišljeni su kao tradicionalna pjesnička manifestacija i održavaće se svake godine u isto vrijeme.
Ivo Frangeš (akademik, sveuč.profesor, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije, član žirija na prvim Šim.susretima ): Iako dolaze s malim zakašnjenjem (možda im je zbog toga značenje veće), ovi Susreti nisu samo odavanje počasti piscu zaslužnom u historiji, nego i održavanje dijaloga s jednim pjesničkim svijetom, što je živ i pola stoljeća nakon smrti autora… Važno je samo ne ostati na početnom oduševljenju, nego ga iskoristiti kao poticaj za budućnost.
( Vjesnik , 16.lipnja 1970.)
Mak Dizdar (pjesnik sudionik, glavni urednik časopisa »Život«) : A.B.Šimić je veliko ime hrvatske i jugoslavenske poezije, pa je bilo krajnje vrijeme da se njemu posveti neka pažnja u rodnom kraju. Osim što je bio veliki pjesnik, on je bio i vrlo napredan čovjek svoga doba.. Baš zbog toga s njegovim životom i djelom treba upoznati i kraj u kojemu je rođen. Temelji su tu, a sada bi trebalo da Šimićevi susreti postanu lijepa tradicija, jer je to prilika da se radni ljudi upoznaju s djelom A.B.Šimića, a ujedno čuju neposrednu pjesničku riječ.
( Vjesnik ,Zagreb, 16.lipnja 1970.)
Ćamil Krehić (dopisnik »Vjesnika« iz Hercegovine): Radi se o kulturno-književnoj manifestaciji što je krajem svibnja po prvi put organizirana u rodnom kraju dvojice književnika – Grudama i Drinovcima.
( Vjesnik , Zagreb, 16.lipnja 1970.)
Naš svijet, Sarajevo, 8.VII.1970.:
Održani prvi Šimićevi susreti – Na narodnom zboru govorio predsjednik CK SK BiH Branko Mikulić i predsjednik Saveza književnika Jugoslavije prof.dr. Ivo Frangeš – Nagrađeni mladi pjesnici Nikola Martić i Mile Pešorda
Kršni zavičaj, Drinovci, Božić 1970.: Napomena uredništva: Na prvim ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA u Drinovcima žiri u sastavu: akademik dr.Ivo Frangeš (predsjednik Društva književnika Hrvatske i predsjednik Saveza književnika Jugoslavije, dr.Radovan Vučković i Vitomir Lukić dodijelili su nagrade za najbolje neobjavljene pjesme pročitane na Susretima. Prvu nagradu dobio je Nikola Martić, a drugu Mile Pešorda…
(Izdao: Katolički župni ured Drinovci, odgovara fra Žarko Ilić)
Mile PEŠORDA (idejni pokretač i sudionik, nagrađen za pjesmu „Tužbalica“): Rođeni u tijeku preporodnoga Hrvatskoga proljeća, i prvi put održani u Grudama, 30. svibnja 1970., u subotu, i u Drinovcima, u nedjelju, neposredno poslije pučke mise, 31. svibnja, prvi “Šimićevi susreti” neizbrisivo su se upisali u hrvatsku kulturnu povjesnicu. (Hrvatsko slovo, „Šimićevi susreti 1970.-2010.“, Zagreb, 28.svibnja 2010.)O povijestnim P R V I M ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA, Grude i Drinovci 30.i 31.svibnja 1970.
Ferdo Boban (profesor i savjetnik u republičkome sekretarijatu/ministarstvu prosvjete i kulture BiH): Od ove godine imat ćemo još jednu manifestaciju poezije i pjesnika. Na sjednici Odbora 13.2.1970.donesen je zaključak da se manifestacija u čast A.B.Šimića nazove Šimićevi susreti.(Odjek, mart/ožujak 1970.)
Oslobođenje Sarajevo, 6.lipnja 1970.str.6.:
Prvi ŠIMIĆEVI SUSRETI, održani 30.i 31.maja ove godine u Grudama i Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika Antuna Branka Šimića, imali su svečano obilježje četrdeset pete godišnjice smrti ovoga velikog pjesnika… Šimićevi susreti zamišljeni su kao tradicionalna pjesnička manifestacija i održavaće se svake godine u isto vrijeme.
Ivo Frangeš (akademik, sveuč.profesor, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije, član žirija na prvim Šim.susretima ): Iako dolaze s malim zakašnjenjem (možda im je zbog toga značenje veće), ovi Susreti nisu samo odavanje počasti piscu zaslužnom u historiji, nego i održavanje dijaloga s jednim pjesničkim svijetom, što je živ i pola stoljeća nakon smrti autora… Važno je samo ne ostati na početnom oduševljenju, nego ga iskoristiti kao poticaj za budućnost.
( Vjesnik , 16.lipnja 1970.)
Mak Dizdar (pjesnik sudionik, glavni urednik časopisa »Život«) : A.B.Šimić je veliko ime hrvatske i jugoslavenske poezije, pa je bilo krajnje vrijeme da se njemu posveti neka pažnja u rodnom kraju. Osim što je bio veliki pjesnik, on je bio i vrlo napredan čovjek svoga doba.. Baš zbog toga s njegovim životom i djelom treba upoznati i kraj u kojemu je rođen. Temelji su tu, a sada bi trebalo da Šimićevi susreti postanu lijepa tradicija, jer je to prilika da se radni ljudi upoznaju s djelom A.B.Šimića, a ujedno čuju neposrednu pjesničku riječ.
( Vjesnik ,Zagreb, 16.lipnja 1970.)
Ćamil Krehić (dopisnik »Vjesnika« iz Hercegovine): Radi se o kulturno-književnoj manifestaciji što je krajem svibnja po prvi put organizirana u rodnom kraju dvojice književnika – Grudama i Drinovcima.
( Vjesnik , Zagreb, 16.lipnja 1970.)
Naš svijet, Sarajevo, 8.VII.1970.:
Održani prvi Šimićevi susreti – Na narodnom zboru govorio predsjednik CK SK BiH Branko Mikulić i predsjednik Saveza književnika Jugoslavije prof.dr. Ivo Frangeš – Nagrađeni mladi pjesnici Nikola Martić i Mile Pešorda
Kršni zavičaj, Drinovci, Božić 1970.: Napomena uredništva: Na prvim ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA u Drinovcima žiri u sastavu: akademik dr.Ivo Frangeš (predsjednik Društva književnika Hrvatske i predsjednik Saveza književnika Jugoslavije, dr.Radovan Vučković i Vitomir Lukić dodijelili su nagrade za najbolje neobjavljene pjesme pročitane na Susretima. Prvu nagradu dobio je Nikola Martić, a drugu Mile Pešorda…
(Izdao: Katolički župni ured Drinovci, odgovara fra Žarko Ilić)
Mile PEŠORDA (idejni pokretač i sudionik, nagrađen za pjesmu „Tužbalica“): Rođeni u tijeku preporodnoga Hrvatskoga proljeća, i prvi put održani u Grudama, 30. svibnja 1970., u subotu, i u Drinovcima, u nedjelju, neposredno poslije pučke mise, 31. svibnja, prvi “Šimićevi susreti” neizbrisivo su se upisali u hrvatsku kulturnu povjesnicu. (Hrvatsko slovo, „Šimićevi susreti 1970.-2010.“, Zagreb, 28.svibnja 2010.)
Grudjanski pravoslavni odmetnici malo ljubomorni.Još malo vremena treba da mucnu svojom glavurdom i vratiti cese oni na katoličanstvo.
Ha ha ma brzo će bit da nije fra Gabro nego mali Mile Pešoldin napravio i crkvu u Grudama
prekrasna dvorana za koncerte.. svaka cast. Neka se slavi nas Branko
O povijestnim P R V I M ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA, Grude i Drinovci 30.i 31.svibnja 1970.
Ferdo Boban (profesor i savjetnik u republičkome sekretarijatu/ministarstvu prosvjete i kulture BiH): Od ove godine imat ćemo još jednu manifestaciju poezije i pjesnika. Na sjednici Odbora 13.2.1970.donesen je zaključak da se manifestacija u čast A.B.Šimića nazove Šimićevi susreti.(Odjek, mart/ožujak 1970.)
Oslobođenje Sarajevo, 6.lipnja 1970.str.6.:
Prvi ŠIMIĆEVI SUSRETI, održani 30.i 31.maja ove godine u Grudama i Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika Antuna Branka Šimića, imali su svečano obilježje četrdeset pete godišnjice smrti ovoga velikog pjesnika… Šimićevi susreti zamišljeni su kao tradicionalna pjesnička manifestacija i održavaće se svake godine u isto vrijeme.
Ivo Frangeš (akademik, sveuč.profesor, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije, član žirija na prvim Šim.susretima ): Iako dolaze s malim zakašnjenjem (možda im je zbog toga značenje veće), ovi Susreti nisu samo odavanje počasti piscu zaslužnom u historiji, nego i održavanje dijaloga s jednim pjesničkim svijetom, što je živ i pola stoljeća nakon smrti autora… Važno je samo ne ostati na početnom oduševljenju, nego ga iskoristiti kao poticaj za budućnost.
( Vjesnik , 16.lipnja 1970.)
Mak Dizdar (pjesnik sudionik, glavni urednik časopisa »Život«) : A.B.Šimić je veliko ime hrvatske i jugoslavenske poezije, pa je bilo krajnje vrijeme da se njemu posveti neka pažnja u rodnom kraju. Osim što je bio veliki pjesnik, on je bio i vrlo napredan čovjek svoga doba.. Baš zbog toga s njegovim životom i djelom treba upoznati i kraj u kojemu je rođen. Temelji su tu, a sada bi trebalo da Šimićevi susreti postanu lijepa tradicija, jer je to prilika da se radni ljudi upoznaju s djelom A.B.Šimića, a ujedno čuju neposrednu pjesničku riječ.
( Vjesnik ,Zagreb, 16.lipnja 1970.)
Ćamil Krehić (dopisnik »Vjesnika« iz Hercegovine): Radi se o kulturno-književnoj manifestaciji što je krajem svibnja po prvi put organizirana u rodnom kraju dvojice književnika – Grudama i Drinovcima.
( Vjesnik , Zagreb, 16.lipnja 1970.)
Naš svijet, Sarajevo, 8.VII.1970.:
Održani prvi Šimićevi susreti – Na narodnom zboru govorio predsjednik CK SK BiH Branko Mikulić i predsjednik Saveza književnika Jugoslavije prof.dr. Ivo Frangeš – Nagrađeni mladi pjesnici Nikola Martić i Mile Pešorda
Kršni zavičaj, Drinovci, Božić 1970.: Napomena uredništva: Na prvim ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA u Drinovcima žiri u sastavu: akademik dr.Ivo Frangeš (predsjednik Društva književnika Hrvatske i predsjednik Saveza književnika Jugoslavije, dr.Radovan Vučković i Vitomir Lukić dodijelili su nagrade za najbolje neobjavljene pjesme pročitane na Susretima. Prvu nagradu dobio je Nikola Martić, a drugu Mile Pešorda…
(Izdao: Katolički župni ured Drinovci, odgovara fra Žarko Ilić)
Drinovački KRŠNI ZAVIČAJ i župnik FRA Žarko Ilić zapisali su za BOŽIĆ 1970.da je na p r v i m ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA nagrađena pkjesma TUŽBALICA Mile Pešorde. Dakle, p r v i ŠIMIĆEVI SUSRETI su bili g.1970., a ne g.1964.kako je to uzpostavila herceg-grudska udboKOSačka družina. Anonimni lažni svjedok OTON poput udbića ZMIJIĆA izgmizala izpod kamena bavi se grudskom crkvom, određuje nečije visine i veličine, očito unezvijeren zbog toga što udboKOSačima ipak ne uspijeva posve zatrti istinu o povijestnim p r v i m ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA,. koji su počeli u Grudama 30.svibnja 1970., i kojima je idejnim pokretačem bio jedan rođeni Gruđanin. Mržnja prema Grudama i Gruđanima u općini Grude jest jedinstven fenomen, koji će znanstvenici morati na vrijeme snimiti i sagledati, kako se to zlo ne bi razširilo.
A glede gradnje grudske župne Crkve Svete Katarine, baštinim njezinu gradnju i sugraditelje po svojim didovima Mati Pešordi “Dadi” i Josipu “Eviću”vrhunskom majstoru, po svojim babama Kati i Ruži, po svojim plemenitim roditeljima Anđi i Vinku, i po svima mojima bližnjima koji su također gradili i živjeli tu crkvu. A lažni “svjedok” OTON podsjeća me na one davne lažne svjedoke udbiće, koji su, prema nalogu udboKOSačkome, lažno teretili moga otca Vinka godine 1947.
i poslali ga na robiju u Zenicu. UdboKOSačka postrojba u mojim rodnim Grudama zasebnom je pričom, koja će ugledati svjetlo dana, tako da će narod moći spoznato primjerice tko su oni koji su bili sve pripremili da izbrišu ime općine Grude
i nadjenu im ime BIJEDIĆEVO. To je ista postrojba koja dirigira da se briše hrvatskoproljećarski rođendan Š. SUSRETA