U Hrvatskom kulturnom domu Antun Branko Šimić u Grudama u organizaciji Matice hrvatske Ogranak Grude zbio se nesvakidašnji kulturni događaj u tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji USKRS S MATICOM HRVATSKOM U GRUDAMA. Bijaše to izložba knjiga autora i nakladnika rodom iz općine Grude.
Inicijativa je bila osnovati zavičajni dio u grudskoj gradskoj knjižnici. Ta ideja postala je stvarnost na ovoj izložbi. Mnogi autori podrijetloim iz općine Grude i oni koji žive u Grudama i okolici darovali su svoje knjige u knjižnicu svoga zavičaja, na čemu im svi ljubitelji knjige i organizatori ove hvalevrijedne inicijative iskreno zahvalju.
O ideji, knjigama i autorima i nakladnicima koji su zastupljeni u knjižnici govorili su voditeljica grudske knjižnice Snježana Barić, fra Andrija Nikić i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.
U ovoj je prigodi predstavljen roman najmlađe grudske spisateljice Anamarie Alpeza, a roman nosi naziv: Ti si moj anđeo. O samom romanu nadahnuto su govorili recenzent prof. Mate Grbavac i autorica Anamaria Alpeza.
U dijelu glazbenog programa nastupili su učenici Osnovne glazbene škole Grude. Njihov tamburaški sastav pod vodstvom prof. Zvonimira Pejića izveo je skladbe Arsena Dedića na temu iz serije „Prosjaci i sinovi“, a Ela Mila Bošnjak, učenica VI. r. OGŠ “Grude“, na gitari je odsvirala Juan Buscaglia „Adrianita“. Sjajno kao i uvijek su s nekoliko ganga nastupili i grudski gangaši.
Program je sjajno vodila Zorana Grizelj.
Prigodnim govorom ovu je izložbu otvorio prof. dr. sc. Srećko Tomas, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa u Vladi Republike Hrvatske, a s prof. Tomasom je bio i njegov kolega, također pomoćnik ministra u istom ministarstvu, Imoćanin Momir Karin.
Dio autora i nakladnika bili su prisutni na ovoj lijepoj kulturnoj priredbi. Preko 80 grudskih autora i nakladnika zastupljeno je u knjižnici u Grudama. To nisu svi! Knjižnica ostaje otvorena za sve one koji nisu do sada poslali svoje knjige, a i onima do kojih zov Grudskih kulturnjaka nije dopro. Matica hrvatska Ogranak Grude zajedno s grudskom Gradskom knjižnicom zahvalna je svima koji nisu zaboravili svoga zavičaja. Suradnja se nastavlja!
Ovdje donosimo govor akademika fra Andrije Nikića u cijelosti:
Pozdrav grudskim knjigotvorcima!
Mir i dobro! Draga braćo i sestre!
U ovo uskrsno vrijeme želim vam sretne, radosne, blagoslovljene i svete uskrsne blagdane.
Uime Antuna Branka Šimića, učenika Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu i nositelja Hrvatskog kulturnog doma u Grudama svima želim dobrodošlicu i izražavam zahvalnosti za darove tiskovine Zavičajnoj zbirci.
Zahvaljujem grudskom načelniku općine gosp. Ljubi Grizelju za općinski kulturni dom i Mariu Bušiću za plodonosnu ideju koja postaje stvarnost.
Na početku se prisjećam: Prispodobe o talentima (Mt, 25, 14-30 i Lk 19,11-27)
Reče Isus: neki čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan – svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Jednako tako i onaj s dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov. Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: ‘Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!'” “Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: ‘Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.'” “A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: ‘Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!’ A gospodar mu reče: ‘Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.'” “‘Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi.'” (Mt, 25, 14-30)
Draga braćo i sestre, naša Općina nije siromašna, puna je talenata. Trebamo raditi i zaraditi, „u znoju lica jesti kruh“. U tom smjeru su nam potrebne tri stvari: posao, kruh i stan. Zvanja su različita. Netko je na njivi, netko u školi, netko u župi, netko na fakultetu, netko u Domu zdravlja, netko u uredu, netko u tvornici… Svuda i posvuda ljudi traže izvor životnih namirnica. Svima ne uspijeva udvostručiti talente, a netko ih i zakopa lijenošću. Mi smo sluge kojima je gospodar predao golemo blago. Talenti su naravni i nadnaravni darovi, koje nam je Stvoritelj razdijelio, svakome prema njegovim sposobnostima. Povećanje darova je odgovorno življenje svakoga, uvijek i posvuda. Svi smo Božji dužnici i svi ćemo polagati račun! Živimo li plodno ili promašeno. Svakom je dano znati, što znači živjeti dobro, a što znači živjeti promašeno. Savjest je božanska vaga u čovjeku. Na raspolaganje imamo ove trenutke, koji nezaustavljivo teku u prošlost noseći sa sobom sliku našega života. Sud će bit i na crti dobra: Valjaš slugo dobri i vjerni! Uđi u radost Gospodara svoga! Dobar Bog – dobar čovjek! Druge vage nema. Samo Bog daje i nagrađuje svoje darove! Tko god dobro odživi darovani život, ulazi u zajedništvo Božje radosti (Lk 8, 18; 16, 10; 19,11-27: Mk 13, 34; Mt 13, 12; 24, 45-51; 18, 23; 2 Kor 5, 10; Iv 15, 11; 17, 24).
Dragi sugrađani, sv. Ivan započinje svoje evanđelje riječima: „U početku bijaše Riječ!“ (Iv 1,1). U početku naše komunikacije s okolinom bijaše riječ. Riječ smo primili od majke, pa smo naučili materinski jezik. Potom smo učili pisati. Konačno smo, poput sv. Ivana u Otkrivenju čuli zapovijed: „Napiši u knjigu i pošalji“ (Ot 1,11). To se ponavlja desetak puta. Tako učestalo ponovljeno bez ikakve sumnje je zbog toga što je poučavanje neuka među najljepšim i najhrabrijim oblicima milosrđa, jer pridonosi da ljudima bude darovano veliko dobro: sloboda, končno da drugome bude dobro. U tom smislu, biskup Ivan Šaško naglašava da neukoga poučiti znači učiniti intelektualno djelo ljubavi (Bl. A Rosmini), a poučavanje je „škola pogleda koja se ostvaruje s pomoću riječi“ A riječi su poput ključeva koji otvaraju oči i tiču se ljudskog bića, njegova srca. To je Isus, prisjetimo se, doživio još kao dvanaestogodišnjak u Hramu. Poučavati nekoga jest da žive svoj život oslonjeni na vjeru. Tako je učenje umjetnost življenja u svijetu Božje prisutnosti.
I mi smo, ljubitelji pisane riječi, prije ili kasnije, čuli savjet „napiši“, „objavi“, „daruj“, „ponudi“… Misao su počele slijediti riječi, a riječi djelo. Tako su se nizale riječi, rečenice, stranice, knjige, slike… koje smo poslali na sve četiri strane ove naše Općine, Hercegovine, svijeta.
Svake hvale je vrijedno osnivanje Zavičajne knjižnice, odnosno zavičajne zbirke u kojoj će se prikupljati sve ono što je vezano uz osobe koje su rođene na području općine Grude, ili negdje drugdje, ali su svojim djelima vezni uz Općinu i naše ljude. Drugim riječima: „Zavičajna zbirka je sustavno prikupljena, uređena i obrađena knjižnična građa koja se svojim sadržajem odnosni na zavičaj. U širem smislu zavičajnoj zbirci pripada i građa koja je objavljena, tiskana ili nastala na teritoriju zavičaja.“
Uz brojne propise i zahtjeve već na početku napominjem: „Zavičajna građa mora biti izdvojena iz općeg fonda knjižnice.“ To je jedna od glavnih zadaća narodnih knjižnica. S vremenom tu će se naći ono što su pisali, slikali, snimali pojedinci. To je dugoročna akcija, ali će postati nezaobilazna i vrijedna banka podataka.
Uz navedeno tiskanje knjige u Grafotisku jedinstvena je, na daleko poznata, bogata, mnogovrsna i ponosa vrijedna djelatnost, koja odavno nadilazi lokalne, državne i nacionalne granice. Grafotisak je ne samo izazov, nego poticaj koji zavrjeđuje ne samo poštovanje, nego i priznanje. Već više desetljeća tiskovine Grafotiska upoznaju javnost ne samo s bogatstvom i brojnošću tiskanih naslova, nego jedinstvenošću tehničkih ostvarenja u našoj sredini. Popele su se na vrhunac svjetskoga tiskarstva. Tako Stipan Vranješ dokazuje koliko se talenti mogu umnožiti! Hvala mu!
Očekivati je pojavljivanje Leksikona, a moguće i Enciklopedije grudske općine. Nadam se da će spomenuto djelo posvjedočiti kako je djelo novoga vremena: omogućene objektivnosti, pozitivne tolerancije, ustraje težnja prema istini. Potičem i želim da se na tome radi i što prije ostvari. Ovo je najveći dar Knjižnici u godini njezina pedesetog postojanja. Na koncu, ali na prvom mjestu želim uspješno otvorenje Zavičajne zbirke i još jednu korisnu i lijepu Vašu knjigu na policama Zavičajne zbirke grudske knjižnice u Hrvatskom kulturnom domu Antuna Branka Šimića. Potičem i želim da se na tome radi i što prije ostvari.
Fra Andrija Nikić, predsjednik
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti;
I Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru
Grude, 8. travnja 2016.
grude-online.info
2 komentara
I sad ispade da imate vi u Grudama više autora, urednika, nakladnika, izdavača nego mi, Ljubuški i Posušje zajedno. Malo nevjerojatno, ali da vam Matica radi više nego ove tri zajedno to je nepobitna istina. Pa ako malo i prićeruju neka ali nemoj brajo priviše – ma koji 100, imaju li imena?