U kontekstu prometnog povezivanja BiH i Hrvatske na južnom dijelu predstoji određivanje spojne točke na brzoj cesti Mostar – Grude odnosno Imotski – Zagvozd.
To su neki od zaključaka razgovora koji su u Zagrebu vodili ministar prometa i veza BiH Edin Forto i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, a koji je, među ostalim, rezultirao i potpisivanjem dodatka sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici.
U sporazum su dodani mostovi Svilaj i Gradiška, izgrađeni nakon njegova potpisivanja prije dvije godine.
U kontekstu prometnog povezivanja na južnom dijelu ministri su razgovarali o kapitalnom projektu brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude odnosno Zagvozd – Imotski, a pritom je objašnjeno kako Hrvatska s BiH treba dogovoriti spojnu točku.
Pitanje prometnog povezivanja, a osobito potrebu ubrzanja kretanja ljudi, ideja i roba između RH i BiH Forto je ocijenio kao jedan od prioritetnih procesa na kojemu se mora raditi, naglasivši i pitanje europskih integracija, piše Večernji list.
Put BiH u EU prolazi kroz Hrvatsku i moramo otvoriti svoje granice prema vama. Očekujemo suradnju i pomoć, rekao je Forto.
Susret svakako treba promatrati i u kontekstu brže i bezbolnije prilagodbe bosanskohercegovačke poslovne zajednice, posebice proizvođača i izvoznika prehrambenih proizvoda, uvjetima na granici, a u svjetlu ulaska RH u schengenski prostor.
Poslovna zajednica je jasna kako je potrebno osposobiti veći broj graničnih prijelaza za prijevoz lako kvarljivih roba, uz istodobne reforme unutar BiH koje uključuju što žurniju digitalizaciju, ali i pravodobno osposobljavanje za sustav ETIAS koji nas čeka iduće godine.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Vjekoslav Vuković potvrdio je za Večernji list kako je dogovoreno da se, uz dva postojeća prijelaza opremljena za fitosanitarni pregled (Bijača i Gradiška), opremi još jedan, a to će biti Svilaj, dodavši kako će BiH nastaviti lobirati i da Izačić dobije isti tretman.
Tisuću kilometara duga granica između BiH i RH sama po sebi znači međusobnu usmjerenost na vanjsku trgovinu, a kad se tomu doda i činjenica da BiH izvozi značajan dio svojih prehrambenih proizvoda u RH te zemlje članice EU-a, jasna je potreba uvođenja promjena.