Gospodarstvo općine Grude jedno je od najuspješnijih u BiH, a cilj je da ono bude što jače, u čemu uvelike može pomoći jak servis lokalne zajednice, piše Večernji list BiH.
Općina Grude nedavno je uspostavila Mehanizam koordinacije za suradnju s privatnim sektorom općine Grude, u okviru projekta “Life”, a koji bi trebao rezultirati uspostavom kvalitetnije javno-privatne suradnje i otvoriti prostor za dijalog o svim važnim temama razvoja gospodarstva općine Grude. Plan je i uspostava e-registra svih administrativnih postupaka i listi poticaja.
Pristupanje projektu
Projekt provodi Grupacija Svjetske banke u partnerstvu s Veleposlanstvom Velike Britanije u BiH, a Općina Grude je projektu pristupila u siječnju 2017. Mehanizam koordinacije za suradnju s privatnim sektorom općine Grude okupit će gospodarstvenike iz Gruda u cilju omogućavanja njihova aktivnog sudjelovanja u procesu donošenja odluka i razmatranja planiranih reformi bitnih za gospodarski razvoj općine Grude. Grudski načelnik Ljubo Grizelj kazao je što podrazumijeva spomenuti projekt.
– Sve službe moraju biti maksimalno na raspolaganju investitorima, ali taj mehanizam mora djelovati tako i da sami investitori daju svoje prijedloge za poboljšanje funkcioniranja javne uprave. Taj projekt ogleda se i u tome da je općinska uprava u funkciji građana i poduzetnika, a da nije sama sebi svrha, govori za “Večernji list” grudski načelnik Ljubo Grizelj. Zadovoljan je stanjem grudskoga gospodarstva koje mnogi ističu kao primjer jednog od stabilnijih, u čemu je iznimno važna kvalitetna javna uprava i ljudi koji su na čelu svojih općina i gradova.
Razvoj infrastrukture
– Ukupni prihodi grudskog gospodarstva su oko 670 milijuna KM, a zapošljavaju 2800 ljudi u privatnom sektoru. Grudski gospodarstvenici zapošljavaju 80 posto od ukupnog broja zaposlenih i oni zaslužuju našu pozornost. Mogu reći da imamo i više nego korektnu suradnju, govori za Večernji list prvi čovjek općine Grude Ljubo Grizelj. Ističe kako je na Općini kojoj je na čelu razvijati poduzetničku infrastrukturu i stvarati preduvjete za daljnje investicije i poslove, a na poduzetnicima je obavljati svoju gospodarsku aktivnost. Što se tiče samog projekta Mehanizma koordinacije, on sadrži niz reformi i u sklopu je projekta “Life” Grupacije Svjetske banke, usmjerenoga prema pružanju potpore lokalnim vlastima BiH na jačanju konkurentnosti i poticanju rasta privatnog sektora smanjenjem opterećenja za gospodarstvo i povećanjem transparentnosti dosljednom primjenom propisa u cilju privlačenja novih investicija.
27 komentara
Pošto neki dan objavljujete istraživanje o pelenama red bi bio da sad objavite i rezultate ovog istraživanja:
http://www.24sata.hr/lifestyle/test-wc-papira-najkraca-rola-ima-16-a-najduza-26-5-metara-529923
Ljubo Grizelj je bezveznjak
Di su pare?????
Hahahaha……kome mazete oči
Kad se kaze gospodarstvo Gruda u pravilu se misli na znamo koja dva ili tri poslovna subjekta u općini i s te strane naslov bi moga glasiti drugačije jer ovako ispada da su Općina i općinari u neku ruku nešto zaslužni za taj uspjeh. Općina ni na koji način nije zaslužna za to stanje i ovakvi tekstovi dodju ko naručeni za okitit se tuđim perjem. 🙂
A što se tiče provođenja ovih reformi i povećanja konkurentnosti to mačku o rep svežite jer to bi istovremeno značilo da bi sami sebe otpuštali što će se dogodit nikad pa ni tad. Dotle pjevajmo od dine dvornika “.ebe me se” i uživajmo u životu.
Zašto brišete komentare koji nisu uvredljivi već istiniti?
Slobodan portal ovo ????
Hahaaa.. dobro ti jutro!
Ista cenzura ovde ko u Kini rusij i kod Tite
Demokracija je ,Merkelica zove ili u stranku pa u općinske strukture
Puj gadovi ljubomorni, mrzitelji svega. Ovdje treba zabraniti komentiranje, jer ove sitne duše ne znaju nista nego pljuvati. Zavist je smrtni grijeh. Ajde kad znate pljuvati, budite ljudi i potpišite se imenom i prezimenom.
Ako je 2800 80% zaposlenih onda je ukupno zaposlenih 3500. Općina ima prema zadnjem popisu 17308 stanovnika, što znači da je zaposleno 20,22% ukupnog stanovništva. Strašno gospodarstvo!
Ma koji su projekt opcinari smislili a kamo li proveli dajte napisite i koliko ih sjedi u opcini za,, opce dobro,,a svi dobavaju plate!
Smjesno sto rece dr pantic,kakve veze ima opcina sa ovim rezultatima,jos im dodatno otezavaju dovodeci svaki dan svoje stranacke uhljebe u javni sektor.izuzevsi par firma kojima pogoduju kad se nesto gradi,necemo ih imenovati da ne bi dzoger bojna radila.opcina a i cjela drzava je zapravo omca oko vrata vecini postenih gospodatstvenika.
Za ovog Bobana:
nije bolest sve što boli.
Puno su gore vrste bolesti od kojih ti boluješ…ne bole, ali dušu kidaju.
Guten tag liben Grudjani! Ja odlucila doci zivjeti u Grude kad je tu tako lipo. Vidila ja na internetu kako su Grude jako razvijene i rekla zbogon Njemačka iđen ja di je bolje. U Grude. I još da van velin sad ce i drugi Nijemci za mnom se doselit. Okrenila se vrimena vidis ti. Nekad vi dolazila kod nas a zahvaljujući herr Bürgermeister Lj.ubo Mafiozo sada su Grude razvijenije od njemačke.
Sve komentare koji su izbrisani slobodno možete ostaviti na našoj Facebook stranici. Pozdrav!
Naslov je tribao glasit gospodarstvenici iz općine Grude su daleko naj sposobniji u ovom djelu Europe a ne općina Grude jer općinari su sve uništili što je stvarano 60 godina toliko o sposobnosti općinskih namještenika
Grude medju najrazvijenim opcinama!??? Aj ne seri.
Prosijalo pajdo na gusto sito.
Grude jesu među najrazvijenijim općinama na našu sreću. Putujte malo okolo, proučavate i donesite zaključak, nemojte blatiti sve naše. Startali smo početkom devedesetih kao najrazvijenija općina u BIH, preskočili smo puno njih i sada smo u Vrhu, netko je se trudio za to.
Ljubo Grizelj nije isto što i Grude iako puno pomaže kao sposoban načelnik općine. Grude do sada nisu imale sposobniju vlast niti privrednike, iskoristimo naš uzlet i borimo se za daljnji boljitak.
Za ovog s pitanjem, “di su pare”
Prvo i osnovno, za masu komentatora ovdje, koji ne znaju osnovne pojmove, razliku između prometa, prihoda, dobiti, profita. Daj završila je škola, otiđi majke ti u nekog prvašića iz srednje ekonomske posudi osnove ekonomije pa piši.
Grude su u bivšoj Jugoslaviji glasile za jednu od najnerazvijenijih općina, tako da ne znam jel to bila sreća ili nesreća, ali stanje je bilo takvo da nemože nizbrdo, nemože gore. Sad kad ju usporedimo s drugim općinama naravno da izgleda dobro jer su druge očajne.
Opet kad usporedimo kakva bi trebala biti zaposlenost, recimo sad da malo pretjerujem, Njemačka, od 90- ak miliona stanovnika, zaposleno je 44 miliona ljudi, znači skoro polovina. Kad bi to presllikali na općinu Grude, sjajnom bi mogli nazvati situaciju da radi 8500 ljudi. Ili manje uspješan model gdje država muči velike muke s nezaposlenošću, Hrvatska. Od 4 miliona stanovnika zaposleno je 1.4 miliona to je cirka 35% stanovništva. Kad bi to preslikali na općinu Grude, trebalo bi biti 5950 zaposlenih i onda bi mučili muke s velikom nezaposlenosti od 20%. A kako ovo nazvati, a očaj brate. Samo kad je konkurencija još gora onda slika ispadne dobra. To je isto da iziđu vanka tri cure. Jedna onako poružna, ove dvi s njom grdne. I sad kad usporediš njih tri ova jedna prosječno ružna ispadne još i dobra!
Kako će biti 8500 zaposlenih ljudi kad po statistikama ima samo 5161 radno sposobnog stanovništva (3282 zaposlenih i 1879 nezaposlenih)? Po tim statistikama onda imamo izrazito puno starog i mladog stanovništva koje uzdržava petina stanovništva. Ili jednostavno te statistike nisu točne, pa ili nemamo toliko stanovnika, ili puno ljudi radi na crno. Istina je vjerojatno negdje između.
Cijela ta stvar nije tako crno bijela priča kao što vi ovdje komentirate. Kada slušate bilo kojeg gospodarstvenika iz općine, a i šire reći će vam da mu nedostaje kvalificirane radne snage i kvalitetnog kadra. Kako može biti istodobno da imamo 1879 nezaposlenih, a i to da nam fali kvalitetne radne snage? Očito je da taj statistički pokazatelj više skriva istinu, nego je pokazuje i da ono što se nudi na listi nezaposlenih baš i ne odgovara gospodarstvenicima.
Kad već imamo malo poduzetničkog poleta u općini onda bi nam tih 1879 nezaposlenih trebao biti bazen iz kojeg će poduzetnici uzimati kadar, a zapravo se dovodi dosta ljudi sa strane.
Pa valjda svi znate kako se radi statistički izvještaj, pokupi se podatke gore iz zavoda za zapošljavanje, zaposleni iz zavoda MIO ili na koji već način jer se podrazumjeva ako je netko zaposlen da je prijavljen na MIO (nije uvjet da mu se uplaćuju doprinosi). Problematičan je dio nezaposlenih. Naravno ima onih što se prijavljuju bezze da bi imali pravo na zdravstveno. Ima masa što se ne prijavljuju jer ne vide svrhu, tako da ne rade ali službeno nisu zaposleni. Broje nezaposlenih je puuuno veći nego što to kaže statistika. Ali uzmi da je toliki koliki piše bilo bi 3/5 zaposlenih i 2/5 nezaposlenih. Opet preslikajmo na Hrvatsku, da je nezaposlenost ista u HR bi bilo 933.333 nezaposlenih. Znači u nas i s tom uljepšanom slikom registrirana nezaposlenost je veća od 40%. Toliko o uspjesima i uspješnosti. Ali rekao sam kad usporediš s mjestima gdje je nezaposlenost 50% pa mi smo super.
A što se tiče gospodarstvenika i dosta onih koji se tako žele nazivati, što god to značilo, kvalitetna radna snaga bi po njihovom značila, da čovjek zna par jezika, da radi u uredu ili pogonu, usput da malo počisti kad ne radi ništa, team building da mu pokosi travnjak doma to sve 6 dana u tjednu, po deset sati dnevno i naravno da ga plati kikirikijem! Još puno “gospodarstvenika” smatra da je plaća 600KM a da je izvrsna plaća 800KM. Naravno bez prava na godišnji, plaćenog prekovremenog i naravno prijave na minimalac.
Mozes li objasnit na temelju cega si ti zakljucio da je nezaposlenost puno veca nego sto jest? Pa samim time sto gospodarstvenici vape za dobrom radnom snagom ti govori suprotno. Znaci, gospodarstvenici su ti krivi za visoku nezaposlenost jer placaju malo, a ocekuju puno? Kako onda objasnjavas da se nekome iz sirokog, posusja ili ljubuskog isplati doci raditi u grude, ali grudjaninu ne? To nema logike, jedino je objasnjenje da na toj listi nezaposlenih zapravo ima ljudi koji su vec negdje zaposleni(po njemackoj recimo), onih koji nece da rade ili onih za kojima nema potraznje (novinari, filozofi i sl.).
Po sluzbenim podacima ima 35% nezaposlenih, a ti kazes da ih ima jos vise. Pa to bi bio onda po tvojoj prici ogroman bazen ponude raznolike radne snage. A znamo da to nije istina jednostavno po tome jer nasa najveca firma visoko obrazovane dovodi cesto iz susjednih opcina i imotskog. Bilo je cak likova i sa drugih kontinenata.
Pa prvo, uzmi strukturu stanovništva po dobi. Ako je “samo” 5000 (3200 zaposleni ukupno i 1800 nezaposleni) radno sposobnih, u statistici se računa od 15 do 65 godina. Ja bi realnije stavio od 18. Ispada da u ostale ulazi 12000 stanovnika. Djece predškolske dobi, osnovna i srednja škola + umirovljenici ispada da ih je po službenoj statistici 12000. A nije. Postoje ti podaci i za te kategorije stanovništva. kad te sve kategorijš zbrojiš iz dostupnih podataka ostaje ti rupa od nekoliko tisuća stanovnika, tj dosta tisuća. Naravno jedan dio je otišao raditi u inozemstvo a nisu se odjavilibs burze jer nemaju obvezu. Službena statistika puno odskače od stanja na terenu.
A što se tiče nezaposlenih raspoloživih za rad problem je struktura nezaposlenih, većina je bez ikakvih kvalifikacija i znanja koja su potrebna. Tako sam dosta puta svjedočio razgovoru tih nezaposlenih s potencijalnim poslodavcem. Na pitanje što bi želio, što znaš raditi? Odgovor je : “šta bilo!” Prošlo je vrijeme rada “šta bilo”. A što se tiče “uvoza” radnika radnika sa strane da bi zadovoljio potrebe za radnicima traženog profila, to je sasvim normalna pojava. Pa ako nemaš u okolini što tražiš, tražiš dalje. Nakraju natječaji za posao nisu zemljopisno ograničeni i ima se pravo na njih javiti tko god želi i smatra da zadovoljava.
I naravno gospodarstvenici ne nisu i nemogu biti krivi za visoku nezaposlenost, ni kedan pojedinačno ni svi skupa. Jer svaki gospodarski subjekt koji ima potrebu za radnom snagom upošljava točno onoliko ljidi koliko mu treba, niti jednog više niti manje, da bi najefikasnije obavljao poslove koje subjekt obavlja. Sad bi se mogao jedino dotaknuti stanja i pojave da nikog ne prozivam naosob, nego samo općenito. Poslodavci kojima ljudi rade više od zakonskog maksimuma a to je 40+ 8 sati prkovremeno i naravno u masu slučajeva za to nisu plaćeni. Kad bi se to svelo u zakonske okvire da ljudi rade 40 a sve ostalo ako ima potrebe da se zaposli novi čovjek, zaposlenost bi bila još veća, ali to opet ne bi rješilo ukupnu sliku.
I da, što se tiče nezaposlenosti, BiH je lider u regiji nažalost.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mapa-nezaposlenost-u-svijetu
Službena stopa ovisi o metodologiji računanja, koja nije jedinstvena. EU ima metodu računanja tzv. Anketnu nezaposlenost, a cilj je da se ujednači mjera da bi se moglo uspoređivati različite države. Po tom se računa da je nezaposlen svak tko u zadnja dva tjedna nije radio nikakav plaćen posao bilo u novcu ili naturi (na dan anketiranja). Po tome ispada ako si susjedu pomogao kopati krompire i on ti da vreću krompira, sorry jaro tinsi zaposlen. Kod nas se još uvijek uzima broj s burze. Bilo kako bilo, bilo to 35% ili 40% i više, to još spada u ekstremnu razinu nezaposlenosti.
Slažem se da statistika daleko odskače od stvarnosti. I slažem se da tu fali nekoliko tisuća radno sposobnih.
Ako se ti slažeš sa tim ima li onda smisla da se koristiš tom statistikom kad nas uspoređuješ sa Njemačkom i Hrvatskom ili da tvrdiš da kod nas vlada ekstremna nezaposlenost kad jednostavno to ne možeš znat?
Možemo samo nagađati o statusu više tisuća ljudi koji su obuhvaćeni popisom stanovništva ali nisu navedeni u statistikama o (ne)zaposlenosti. Iz mog iskustva su se ti ljudi snašli na ovaj ili onaj način i defintivno ih ne bi pridodavao na ovih 1800 službeno nezaposlenih, nego bi od tih 1800 oduzeo još neke koji su se “snašli”. U tih 1800 je još i pitanje koliko ima onih koji aktivno traže posao.
Ako je istina ono što ti pričaš i da ima daleko više nazposlenih od onih službeno prikazanih i da je struktura toliko loša onda tim ljudima nema pomoći koliko god poslodavaca došlo u općinu. Oni su nezapošljivi. Ipak je i dio odgovornosti na ljudima da rade na sebi, a ne samo na poslodavcima i državi. Ne mogu se poslovi izmišljati da bi se akomodiralo ljude koje se u normalnim okolnostima ne može zaposlit.
Mora se poći od nekih brojki, da bi preskočili paušalne ocjene kako “nam je super” samo mi to još ne vidimo ili neko politiziranje.
Poći ću opet od popisa stanovništva, koji je malo friziran, ali opet pruža neke konkretne brojke. Kome se da čitati može i sam.
http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/
Općina Grude po ovom popisu ima 17308 stanovnika.
Odraslih je tj. punoljetnih 13689, to znači da ovih 65+ ima 3007
Od 0-19 godina 4119 osoba.
Znači, djeca i stariji od 65 = 7124
kad oduzmemo 17308 – 7124 = 10184
Od punoljetnih radno sposobnih kad oduzmemo zaposlene i “nezaposlene” 10184 – 3282 – 1879 =5023
I sada mi hajde objasni što je s ovim brojem stanovnika koji ne spadaju ni u jednu kategoriju, znači nisu zaposleni, nisu nezaposleni, njih nema. Znači nije to nešto na razini statističke greške, to je trećina stanovništva. Uzmimo da je kod nas stopa umirovljenja ispod 65 dosta visoka. Tako sam došao aproksimacijom do cifre od 4292 umirovljenika, znači kad taj “višak nadodamo ovim starijim od 65 dobijemo još 1285 neaktivnih, tako da ostane 3738 “nevidljivih”.
I što to znači “snašli” na ovaj ili onaj način! Za mene se nije snašao ako cijela obitelj živi na grbači djeda koji puni 95 u rujnu ove godine i mole Boga da doživi 120.
Snašli su se ovi koje je netko bez kvalifikacija uhljebio na državne jasle, gdje asimptota teži elektroprivredi HRHB.
Znači struktura stanovništva u po dobi i spolu u okruženju je vrlo slična. Tako da u svakoj populaciji su ta odstupanja vrlo mala, tako da na ukupno stanovništvo je približan broj stanovnika u postotku po godinama, gdje je prisutan trend starenja stanovništva. Tako da mogu vrlo lako zaključiti i mislim da ne treba baš ovoliko elaboriranje da bi se došlo do zaključka da je nezaposlenost vrlo velika, kao što kažu i sva relevantna istraživanja, sada možemo licitirati metodama koje će dati različite postotke, ali rezultat je isti, loše i još gore. Druga stvar ne bi ovoliko omladine išlo trbuhom za kruhom u inozemstvo da situacija nije takva.
Sad vraćam se na strukturu tih nezaposlenih. Nisu problem nezaposlene učiteljice, naravno kojih ima viška tako da neke neće nikada moći naći posao u struci, jer je djece sve manje, a njih već sada ima viška, jednostavno, kad se jedna učiteljica zaposli u određenoj školi to radno mjesto je “zauzeto” sljedećih 40 godina.
Kažem nisu problem one niti “visokoškolovani” što god to značilo, jer je takovih malo, ali ipak ni to malo gospodarstvo nije sposobno apsorbirati, osim par trenutno prosperitetnih struka.
Problem su kako se “Unskilled laborers” kako bi to preveo, radnici bez ikakvih vještina, koji nemaju želju, volju ili mogućnost da se usavršavaju i ili nešto nauče. Uzmi sada da kod nas dođe neki proizvođač koji bi želio proizvoditi, a što ja znam, bilo što. Teško da bi našao toliko ljudi koji bi mu zadovoljili potrebe za radnom snagom unatoč 1800 nezaposlenih i 4000 nevidljivih. Problem je obrazovana radna snaga. Pa ljudi ne razume da i čistačica mora biti obrazovana pogotovo u trgovinama gdje se radi s hranom, da zna kako se patogeni prenose i što treba izbjegavati. I naravno kod nas svi sve znaju. Kad sam se zaposlio u jednoj firmi onako “frišak” s fakultetskom diplomom, ja mislim da sam ja prvi tko je rekao da nešto ne zna. Ono tupi pogledi kako ne znaš, jeba ga ti, uzmeš i radi.