Cijene osnovnih životnih namirnica, odjeće, obuće, alkoholnih i bezalkoholnih pića, goriva, automobila, građevinskoga materijala, nekretnina, kao i mnogo toga drugoga u konstantnom su porastu, što je još jedan u nizu udara na džepove bh. građana.
Poskupljenja, prije svega, prehrambenih proizvoda građani osjećaju već mjesecima unatrag. Zbog niskog životnog standarda i niskih primanja, stalna poskupljenja, koja su posljedica pandemije, više pogađaju naše nego građane zapadnih zemalja.
Kako bi podmirili osnovne potrebe, građanima iz mjeseca u mjesec nedostaje sve više novca. Unatoč činjenici da u dogledno vrijeme neće imati značajnije veći priljev sredstava, jedini način kako riješiti trenutačne probleme je zaduženje, piše Večernji list BiH.
Krediti po sektorima
Kada je riječ o ukupnim kreditima u BiH, oni su na kraju kolovoza iznosili 20,83 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 14,2 milijuna KM ili 0,1%. Kreditni rast registriran je u sektoru stanovništva, i to za 40,5 milijuna KM ili 0,4%, te javnih poduzeća – 3,9 milijuna KM ili 0,8%, dok je pad registriran u sektoru privatnih poduzeća, i to za 22,2 milijuna KM ili 0,3%, vladinih institucija za 2,9 milijuna KM ili 0,3% te ostalih domaćih sektora za 5,1 mil. KM ili 3%.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u kolovozu je iznosila 2,4% ili 491,9 mil. KM. Prema podacima Centralne banke BiH, godišnji rast kredita registriran je u sektoru stanovništva za 403,5 milijuna KM ili 4,1%, privatnih poduzeća za 105,9 milijuna KM ili 1,2% te vladinih institucija za 36,8 milijuna KM ili 3,3%, dok je smanjenje kreditnoga rasta registrirano u sektorima javnih poduzeća za 43,1 mil. KM ili 8% i ostalih domaćih sektora za 11,1 mil. KM ili 6,4%.
Prema podacima koje objavljuje Agencija za bankarstvo RS-a, na kraju lipnja građani su bili kreditno zaduženi 2,7 mlrd. KM. Najveći dio novca pozajmili su za opću potrošnju, čak 1,7 mlrd. KM. U strukturi kredita prevladavaju gotovinski nenamjenski krediti. Prekoračenja na računima i zaduženost po kreditnim karticama, bilo redovito ili povremeno, kao i ulazak u minus sve su češća pojava.
Trend rasta zaduživanja građana ili plasmana kredita, u ovisnosti o točki gledišta, očit je u posljednjih deset godina. Uz banke, građani se zadužuju i u mikrokreditnim organizacijama, i to po vrtoglavo visokim kamatama. Zvuči nevjerojatno, ali je istinito da ljudi pozajmljuju 400 KM, koje moraju vratiti s kamatom od nevjerojatnih 220,5%, i to posve legalno.
Mikrokrediti
Naime, jedna mikrokreditna organizacija, registrirana u Republici Srpskoj, prema podacima Agencije za bankarstvo, ima kredite u ponudi do 400 KM, s rokom otplate od 31 dan do tri mjeseca. Tako onaj tko uzme 400 KM na tri mjeseca, mora vratiti ukupno 555 KM. Dakle, čista zarada MKO-a je 155 KM samo u tri mjeseca.
Inače, u prvoj polovini ove godine zabilježen je rast mikrokredita građanima za 13,7 milijuna KM i iznose više od 409,1 milijun KM. Najviše su zastupljeni krediti za ostale namjene – za umirovljenike, financiranje opće potrošnje građana, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i sl. Njihov udio u ukupnim kreditima je 53%, s rastom po stopi od 10%.
Murisa Marić iz Udruge potrošača “Don” kaže za Srpskainfo kako se udruzi javljaju građani za pomoć jer su zapali u probleme nakon što su uzeli pozajmice kod mikrokreditnih organizacija.
Nevjerojatno je koliko su ljudi lakovjerni. Ne čitaju što trebaju vratiti, nisu ni svjesni što znači prekoračenje od samo jednoga dana. Imamo jednog klijenta koji je za pozajmljenih 400 KM već platio 720 KM, ističe Marić.