Podaci Porezne uprave FBiH kazuju da je za prvih osam mjeseci ove godine uplata za igre na sreću dosegla sumu od 951 milijun maraka. Prema saznanjima portala Žurnal od te sume je nešto više od 944 milijuna uplaćeno u privatnim kladionicama, a oko 7 milijuna se odnosi na Lutriju BiH.
Kao i uvijek kada su brojke i statistika u pitanju, analiza ovog podatka može se razvijati u nekoliko pravaca. Ako računamo prema ukupnom broju punoljetnih građana u Federaciji, svaki je prosječno u kladionicama potrošio 470 KM. Ukoliko kao referetnu brojku uzmemo broj zaposlenih, onda je svaki igrač na sreću u ovoj godini potrošio nešto više od 2 tisuće maraka.
Izostavili smo 340 tisuća umirovljenika i 376 tisuća nezaposlenih stanovnika Federacije, samo pretpostavljajući da ne posjećuju kladionice.
Tih 950 milijuna potrošenih u kladionicama može se uporediti, primjera radi, sa sumom potrošenom na lijekove u cijeloj BiH. Prema podacima Agencije za lijekove BiH ukupan promet lijekovima u 2015. bio je 597 milijuna KM. Iako ta su suma jeste velika, u uspoređenju sa 50 posto većom sumom koja se potroši u kladionicama, djeluje kao sasvim logična.
Federalni je premijer Fadil Novalić početkom ove godine izazvao burne reakcije izjavom o standardu stanovnika u ovom entitetu.
“Građani FBiH žive dobro. Šta više, rasipaju se”, kazao je Novalić.
Zaključak je izveo iz podataka jednog domaćeg prodajnog lanca o prodaji kave, cigara, piva i vina. Eto prilike da u svoju metodu za izračun dobrog života uvrsti i uplatu u kladionicama. Naravno, Novalić dobro zna koliki je protok novca u ovom segmentu. Zato je i namjerio da pored tek početka kontrole stvarnog prometa u kladionicama, oporezuje i same igrače već prilikom uplate, naravno ne želeći da zbog boljeg punjenja budžeta i smanji njihove posjete kladionicama.
Ako znamo da je elektronski nadzor uplata klasičnog klađenja u kladionicama počeo u veljači 2015 godine, a za RNG klađenja, u koja spadaju primjera radi elektronske utrke pasa i slično, tek od prosinca, jasno je kako je ovo naglo povečanje uplata samo produkt još uvijek nesavšene, ali kakve takve kontrole uplata u kladionicama. Ima još nejasnoća.
Prema podacima Žurnala uplata za RNG klađenje dominira u ukupnoj sumi i doseže 800 milijuna! Istovremeno, podaci kazuju da je za ovu vrstu klađenja isplaćeno 718 milijuna na ime dobitaka, što otvara niz pitanja, a jedno je da li igrači toliko baš dobijaju na ovoj za klađenje neizvjesnoj igri.
Sigurno je da će se nesuglasice između SDA i HDZ-a BiH oko teksta Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću ponovo razbuktati u narednom periodu.
Za sada je isvjesno samo jedno: ukoliko se nastavi trend uplata evidentiran za prvih osam mjeseci ove godine, građani u Federaciji će tijekom 2016. godine za igre na sreću uplatiti više o 1,4 milijarde KM!
6 komentara
Jedna kladionica ima troska za dvi djelatnice oko 900 maraka place rezija oko 150 maraka najam prostora 500 i trosak papira oko 100 maraka pa zakljucite
Bože,Bože moj oprosti im jer ne znaju što čine,razaraju sebe ,svoje obitelji ,a oni koji imaju te kladionice neka i njima Bog bude milostiv da shvate da na tuđoj propasti ne mogu graditi svoju sriću .marija
Tako drzava otvara radna mjesta kladionica svako deset metara ima li zakon o tom ikakav one se ne zatvaraju to je propast mladi
Pa iz ovih brojka moze se vidjeti buducnost turisticke ponude u BIH jer danas turisti zele aktivni turizam zasto prvi u svijetu nebismo imali poslovnice recimo na vrhovima planina ,pa javnim ustanovama pa cak i crkvama jer sve manje ljudi ide na podnevne mise zato sto ima utakmica sto pocinju u podne pa steta bi bila da to propuste a mogli bi se i vadit u vecernjem terminu
Neka ljudi igraju
To je nasa buducnost . SDA. HDZ. SBB…. Oni su sa ti sretni