Šef diplomacije Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman bio je gost emisije RTV Herceg-Bosne “S povodom”, a glavna tema je bila 25. godišnjica Daytonskog sporazuma. Govorio je i o raznim drugim temama.
Na pitanje je li itko u Zagrebu spreman primiti Željka Komšića u službeni posjet, Grlić-Radman je rekao kako Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda u BiH, te kako je njegova dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH papirna iluzija, te kako nitko nije spreman i neće Komšića primiti u službeni posjet.
Također, hrvatski šef diplomacije je dodao kako je na sastanku sa američkim šefom diplomacije Mikeom Pompeom razgovarao o položaju Hrvata u BiH, te je čak Pompeo dobio dokument u kojem je opisana pozicija Hrvata u BiH, te činjenica da su već odavno prekršena načela Daytonskog sporazuma.
Cijelu emisiju možete pogledati putem videa.
9 komentara
A dikobraz?
kakva je razlika izmedu tebe, plenkovica, čovića i komšica smradu jedan svi ste vi isti
Koga to zanima primit Ce ga u Briselu komsicu dosta
Ovoga je dosta vidit, faca mu govori sve!.
Znas koliko to sekira komsica nece moci spavati od muke
Tako i treba.
SDA odgovorila Milanoviću: Nema tog sapuna koji može sprati grijehe i štetu koje kratkovida hrvatska politika decenijama nanosi BiH
Izjava predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da Bosna i Hercegovina “prvo treba sapun prije nego što postane građanska država” predstavlja izraz kultur-rasizma i uvredu usmjerenu prema svim ljudima u Bosni i Hercegovini.
Poruka da građani Bosne i Hercegovine nemaju pravo na ono na što svi drugi u Evropi imaju, a to je građansko uređenje države – ukazuje da predsjednik Hrvatske smatra ljude u BiH nižom vrstom. Takvu poruku sebi ne bi smio dozvoliti nijedan ozbiljan državnik. A ovakve rasističke poruke Milanovic uporno ponavlja.
Predsjednik susjedne države ne može određivati građanima Bosne i Hercegovine koja prava će imati, a koja neće, i nikakve uvrede mu neće pomoći da ostvari svoje političke ciljeve u BiH koji, sada se već sa sigurnošću može konstatovati, nisu nimalo dobronamjerni.
Što se tiče aluzija u vezi sa čistoćom, podsjećamo Milanovića da, za razliku od drugih, legalne vlasti u Bosni i Hercegovini nisu okaljale svoj obraz vršeći agresiju na susjedne države i učestvujući u udruženim zločinačkim poduhvatima i etničkim čišćenjima. Učinile su to paravojske podržavane iz susjednih zemalja. Ne postoji sapun koji te mrlje može ukloniti. Samo nedvosmisleno priznanje historijskih grešaka, odricanje od počinjenih zločina i prestanak paternalističkog odnosa prema BiH može u izvjesnoj mjeri sprati i popraviti grijehe i štetu koju je kratkovida hrvatska politika počinila prema BiH u vremenu agresije.
Normalno ustavno uređenje u Bosni i Hercegovini, koje neće biti temeljeno na sistemskoj diskriminaciji i idejama etničke čistoće, već će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i presudama Evropskog suda za ljudska prava, za neke je daleki san, ali će sigurno biti ostvaren.
Skidanje ploče sa imenom Radovana Karadžića predstavlja pozitivan korak, koji će doprinijeti izgradnji pomirenja i bolje klime za odrastanje novih generacija u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, potpuno je nedopustivo da, nakon što je skinuta tabla sa imenom Radovana Karadžića, ostanu na snazi odlikovanja koja je uručila Narodna skupština entiteta RS, kao institucija od većeg značaja nego što je to Studentski dom.
Dodiku i SNSD-u bi trebalo da budu jasne poruke koje je više od 40 svjetskih državnika ove godine poslalo sa obilježavanja genocida u Srebrenici, a u kojima je jasno rečeno da je nedopustivo gloroficiranje ratnih zločinaca i negiranje genocida u Srebrenici. Ove poruke su potvrđene zaključcima ambasadora u Vijeću sigurnosti i Vijeću za implementaciju mira.
Ovom prilikom pozivamo i OHR da, ukoliko zastupnici SNSD-a u Parlamentu blokiraju usvajanje Zakona o zabrani negiranja genocida, u skladu sa svojim obavezama i bonskim ovlastima donese ovaj zakon.