Hercegovačka ”kamena šuma” od koje zastaje dah

Kamena šuma jedna je vizualno dojmljiva geološko-geomorfološka atrakcija koja se nalazi na sjevernom dijelu Posušja na području sela Tribistovo i Rakitno.

”Ova geološka osobitost očituje se u vidu tzv.kamene šume sačinjene od brojnih impozantnih kamenih stupova, tornjeva, kamenih šiljaka, zidova i vrlo interesantnih te često antropomorfnih oblika stijena na kojima će mnogi prepoznati različite figure, ponekad ljudskih lica, ponekad lava, sfinge, i slično. Na ovom mjestu kao malo gdje u Hercegovini priroda se poigrala kroz pradavne geološko-tektonske procese i stvorila je kao neki majstor klesar mnoštvo jako neobičnih i vizualno atraktivnih stjenskih figura, oblika, stupova i raznih upadljivih reljefnih formi. U ovom kontekstu značajno je spomenuti i to kako je upravo geološki fenomen kamene šume u Kini bio proglašen prvim geoparkom u svijetu, što samim time ukazuje o koliko je značajnom prirodnom spomeniku i prirodnoj baštini ovdje riječ”, napisao je dr.sc.Goran Glamuzina, geolog.

Gledajući dalje neke detaljnije geološke osobine i načine formiranja ove posuške kamene šume, Glamuzina kaže, priča postaje još zanimljivija jer se radi doslovno o okamenjenoj tropskoj delti golemih dimenzija koja se u vremenu gornjeg eocena i donjeg oligocena otprilike prije 35 milijuna godina, nalazila upravo na ovom području sjeverno od Posušja. Pri tome je, pojašnjava sezala od istočnih predjela od mjesta Sutina preko Rakitna, Vrpolja, Mukinja, Tribistova, Vučipolja, preko Studenih vrila i Mesihovine pa sve do sela Zagorje na krajnjem zapadnom rubu.

”Da se ovdje radilo o ogromnoj delti sastavljenoj od spoja više ušća mnogobrojnih većih i manjih drevnih geoloških rijeka, koje su tekle od smjera današnjih najvećih hercegovačkih planina Čvrsnice i Vrana prema jugu i jugozapadu gdje su se otprilike neposredno iznad Posušja ulijevale u drevni ocean Tetis, pokazuju nam iznimno brojna nalazišta fosilne faune te posebice fosilne flore ili izumrlog tropskog bilja koje je upravo karakteristično za nekadašnje okoliše toplih tropskih delti, ušća, estuarija te laguna u razini izmjene plime i oseke. Sva ova vrijedna nalazišta fosila iz nekadašnje eocenske delte nalazimo na čitavom prostoru sjeverno od Posušja, pri čemu se ona najvrijednija nalaze na području sela Tribistovo te Zagorje”, pojasnio je ovaj geolog.

Kako je došlo onda do okamenjivanja čitave ove delte i stvaranja ovako upečatljivih stršećih golemih stupova stijena i tzv.kamene šume koja se prostire kod Tribistova i Rakitna?

”Došlo je prvo kroz procese stvrdnjavanja nekadašnjeg šljunkovito-pjeskovitog sedimenta kojeg je delta taložila na čitavom svojem arealu, nakon čega su uslijedili brojni tektonski pomaci s vrhuncem u velikoj regionalnoj orogenezi – formiranju Alpa ili alpskoj orogenezi tijekom koje su se počele upravo izdizati i dva hercegovačka diva – Čvrsnica i Vran. I upravo tijekom tih burnih geoloških događaja s mnogobrojnim mega-potresima, došlo je do doslovnog i totalnog preokretanja izvorno horizontalnih i subhorizontalnih stvrdnutih slojeva šljunka nekadašnje velike delte, gdje su se svi ti slojevi deltnih konglomerata izdigli do u skoro potpuno vertikalne položaje”, pojašnjava Glamuzina, govoreći da je ujedno tim procesima došlo i do jakog lomljenja svih tih konglomeratnih stijena te njihovog boranja, nakon čega su dodatno čitavi ovi kompleksi klastičnih stijena sekundarno raspucani uslijed kasnijih tektonskih i neotektonskih pokreta, što je u konačnici stvorilo brojne jasno vidljive velike i paralelne pukotine okomite na smjer pada slojeva.

”Završni pečat formiranju današnjih impresivnih kamenih figura Rakitna i Tribistova odigrala je tzv.selektivna erozija pri čemu su se potpuno istrošili i erodirali svi oni mekši dijelovi stijena sastavljeni od pijeska i gline, dok su zaostali kompaktni slojevi konglomerata koji danas pogledom iz bliza izgledaju identično ljudskom betonu od krupnog šljunka.  Sve u svemu, nema sumnje da će brojnim prolaznicima i svima onima koji budu u prolazu za Blidinje, vidno polje tijekom vožnje biti ometeno i privučeno impozantnim stijenskim oblicima neobične kamene šume, a što je svakako vrijedno kraćeg zaustavljanja kako bi se ova vrijedna posuška geološka atrakcija snimila fotoaparatom, ili barem malo bolje pogledala”, poručio je Glamuzina.