Hercegovačke kuke tražene su i u Londonu

Proljetna sezona povrća koje se uzgaja na otvorenom još nije u velikoj mjeri počela, ali zato je potražnja za jestivim samoniklim biljem iznimno velika, a osobito za divljim šparogama ili, kako ih mnogi zovu, kukama. Prilično blaga zima i obilne te dugotrajne oborine uvjetovale su da su kuke i ostalo divlje zelje i mjesec dana ranije dozreli nego inače, a njihova “sezona” mogla bi potrajati, piše Večernji list BiH.

Na izlazu iz Mostara prema Širokom Brijegu, na “vrhu” Žovnice, zatekli smo troje prodavača kuka kojima je na poklopcima automobila u velikim plastičnim posudama ostalo još nešto vezica te tražene biljke. Nisu bili voljni za fotografiranje i predstavljanje javno za medije, ali za razgovor jesu.

Dobar urod

– Suprug i ja smo umirovljenici s najnižom mirovinom tako da nam prodaja kuka u ovim mjesecima dobro dođe kao dodatna zarada. Dnevno možemo zaraditi između 30 i 40 KM, a jedna vezica stoji 1 KM i u njoj je oko trideset kuka. Nije to nimalo lagan posao, a najveću opasnost predstavljaju zmije, osobito poskoci koji se već pomalo pojavljuju – govori nam gospođa.

Otišli smo prema sljedećoj prodavačici koja je bila udaljena pedesetak metara. Primijetivši da smo novinari, kazuju nam kako godina, što se tiče prodaje kuka, nikad nije bila lošija.

– Evo, vidite, ovdje sjedim od zvijezde do zvijezde i po suncu, kiši i buri te jedva zaradim 30 KM. Ne samo ja već zajedno sa svojim suprugom, koji ih bere, a ja sam ovdje zadužena za prodaju, a prijašnjih godina bez problema smo mogli zaraditi dnevnicu od 80 KM – govori nam gospođa srednjih godina.

U neformalnom razgovoru ova “nezadovoljna” prodavačica nam kaže kako su kuke jeftina delicija koja se može spremiti na razne načine te obradovati i sebe i goste.

– Nekada se u Hercegovini goste častilo pršutom, sirom i kajmakom kada je bilo stoke u selima, sada su “u modi” kuke. One su ukusne, zdrave, pikantne i postale su prava delicija koja se može na razne načine pripremiti. Jedan od načina je prokuhati ih pa onda s jajima upržiti i dodati malo sira. Može se također napraviti i salata. Stavite kuke u ključalu vodu, izrežete zeleni luk, dodate kuhana jaja, malo ulja i soli te dobijete pravi specijalitet kojeg se ne bi postidjeli ni vrhunski hoteli – otkriva nam različite načine pripreme kuka.

Posljednji prodavač s kojim smo razgovarali iznad Mostara, izvjesni Bole, kazao nam je kako je to vrlo lijep i unosan sezonski posao od kojeg se može dobro zaraditi, odnosno dodatno pridonijeti kućnom proračunu.

– Prosječno dnevno mogu zaraditi 100 KM, ima dana kada bude 60 do 70 KM, a i onih kada zaradim i 150 KM – kaže pokazujući nam bilježnicu u koju svaki dan upisuje ostvareni promet, u što smo se i sami uvjerili. Bole nam kaže kako je to posao od jutra do mraka, ali i da je dnevnica dobra pa onda nije teško ni raditi.

Hrana za siromahe i bogate

– Sam berem kuke uz dolinu rijeke Neretve, u Žitomislićima, Baćevićima, Buni, te mi je potrebno dva sata kako bih ubrao 50 vezica. Ove godine sezona je uranila zbog blage zime i obično traje dva mjeseca, a može se produžiti i zbog vremenskih prilika – govori nam Bole i dodaje:

– Boravim uz cestu od 10 sati ujutro do 17 sati, kada se ljudi obično vraćaju s posla. Ujutro ustanem oko 6 sati i za dva sata uberem kuka za 50 do 60 vezica. Ljudi obično kupuju od 5 do 15 vezica. Kuke su vrlo tražena roba, kako kod nas tako i inozemstvu, što pokazuje činjenica da je prije nekoliko dana kod mene jedan kupac iz Gruda kupio dvadesetak vezica i poslao kćeri u London – govori nam Bole.

Ta samonikla “kraljica šikare” u Hercegovini i primorju bere se već desetljećima, nekada je smatrana hranom za siromahe, a otkad su otkrivene njezine nutritivne vrijednosti, postala je svakodnevna na trpezi i vrlo tražena, kako vidimo, čak i inozemstvu.