Hercegovački jumbo plakati kao jedinstven graditeljski primjer estetike ružnog, moraju se sačuvati…

Hrđavi jumbo plakati, iznimno rijetkog dizajna, neki kažu i jako ružnog, (no oni očito nisu čitali ništa o estetici ružnog), dakle jumbo plakati takvog jedinstvenog dizajna kakav ne postoji nigdje u svijetu zaštitni su znak Hercegovine, ponos svake Hercegovke i Hercegovca i na neki način naš  kulturni spomenik, možda čak i novi turistički biser ravan Kravicama ili Međugorju.

Mnogi turisti koji prolaze kroz Hercegovinu čest su uzrok prometnih nesreća budući da se zaustavljaju nasred prometnice kako bi ulovili selfie sa poznatim hercegovačkim džambićima koji ih oduševljavaju svojom ružnoćom.

Svjesni kulturološke vrijednosti ovih metalnih konstrukcija hitnu kriznu sjednicu održale su Vlade HNŽ-a i ZHŽ-a. Iako je Emir Suljagić ovu zajedničku sjednicu nazvao prvim korakom do proglašenja trećeg entiteta, sjednica je ipak održana, te je najavljena i druga, na kojoj će se pridružiti  i Vlada HBŽ-a  na što je Suljagić najavio potezanje nacionalnog veta, dok mu kolege nisu pojasnili da je on član građanske stranke, da nije u RS-u i da se prestane ponašati ka cuko.

Na zajedničkoj kriznom stožeru međužupanijskog vijeća ZHŽ-a i HBŽ-a iznijeti su stravični podaci o sve većem urbicidu koji se događa nad hercegovačkim jumbo plakatima.

Naime premijer ZHŽa Ćosić poprilično potresnim glasom kazao je kako je činjenica da sve više  hercegovačkih jumbo plakata nestaje i da su žrtve ili sakupljača željeza, ili su žrtve prometnica, koje je neki loš projektant projektirao, na žalost  tako da budu što bliže jumbo plakatima, negdje čak i na pola metra udaljenosti, što je skandalozno i nedopustivo. Čosić je dodao da ga je najviše potresla jedna inicijativa mladih Hercegovaca koji su tražili da se svi ti plakati koji nagrđuju okoliš i stoje u prostoru bez ikakve dozvole naprosto popilaju  i odvezu na sakupljalište starog željeza. Kad je izgovarao tu rečenicu u dvorani je nastao opći šok među okupljenim ministrima.

Zaključeno je da se mora pronaći projektanta hercegovačkih cesta te protiv njega podići optužnicu, i kazniti najstrožom kaznom, budući da tijekom projektiranja nije poštovao pravilo kojim je promentice morao postavidi minimalno dva metra udaljene od jumbo plakata. Postavlja se i pitanje legalnosti današnjih prometnica upravo  i glede s t im u vezi. Ministri prometa naime mišljenja su da prometnice nisu mogle dobiti uporabnu dozvolu ako su od prvog dana isprojektirane tako blizu jumbo plakata.

Potom je ministar  gospodarstva iz HNŽ.a dodao da je to nedopustivo, i da se moraju iznaći nova sredstva kako bi se kroz Hercegovinu pružile nove prometnice što udaljenije od jumbo plakata, kako bi se jumbo plakate pustilo na miru i  kako bi ih se zaštitilo. Mi u Mostaru činimo sve, da što više starog željeza, reklama koje strše i ničem ne služe, svakodnevno nagrđuju naš grad, jer što je ružno to je lijepo, kazao je ministar, te dodao da isti princip mora  vrijediti i za ostatak Hercegovine.

Inače mnogi arheolozi smatraju da su hercegovački jumbo plakati samonikla i jedinstvena pojava u prirodi, budući da nitko ne zna tko je njihov koncesionar, tko na njima ubire novce, i s kojim dozvolama su tako ružni postavljeni, dok neki profesori biologije iz Posušja smatraju kako je moguće da su organske prirode, budući da u određenim vremenskim uvjetima boksit može mutirati u pravilne željezne oblike kroz određeni proces nepravilne kristalizacije.

Danas je tako odlučeno da se mimo svih gorućih pitanja hitno započene s  rekonstrukcijom čuvenih hercegovačkih jumbo plakata koji zbog dotrajalosti, vape za tim.

Međutim iz Konzervatorskog zavoda Ljubuški poručeno je kako su ovi jumbo plakati pod posebnom zaštitom, kao spomenici graditeljske baštine, te da iz tog zavoda neće dozvoliti nikakvu rekonstrukciju osim one koja bi ih vratila u njihov prvobitni oblik, što znači da moraju ostati hrđavi, nepravilnog oblika, nakošeni,  i na neprikladnim pozicijama uz cestu. Nikakvo premještanje, ili stavljanje estetskih ljepših konstrukcija, npr. onih osvijetljenih, i obojanih, donošenje pravilnika kojima bi se ovaj fenomen preuredio i standardizirao, Konzervatorski zavod Ljubuški, inače poznat po zaštiti Duhanske stanice u Ljubuškom, i mnoštvu drugih spomenika graditeljske baštine koje je pustio da propadnu, neće ni u ludilu dozvoliti.

Obe vlade složile su se kako je potrebno, ići i u zaduženje ako treba, no da se ovaj projekt mora što prije započeti, jer bi u suprotnom Hercegovina mogla ostati bez jednog jako važnog spomenika prirode.

poskok.info