Adriatic Canyons projekt s kojim su Široki Brijeg i Grude pozicionirani na kartu regionalnih središta adrenalinskog sporta u ovom dijelu Europe, razvoj održivog turizma na prostoru Hercegovačko-neretvanske i Dubrovačko-neretvanske županije, suradnja općina iz Dalmacije i Hercegovine u zajedničkim projektima koji donose nova radna mjesta – sve navedeno samo je dio potencijala prekogranične suradnje hercegovačkih i dalmatinskih županija iz RH, a koja bi trebala biti i dodatno izražena u kontekstu IPA III mehanizma, piše Večernji list BiH.
Općine s obje strane granice do sada su realizirale niz vrijednih projekata, a Republika Hrvatska u idućem razdoblju želi tu suradnju dodatno intenzivirati korištenjem dostupnih europskih sredstava.
Važan sastanak
Početkom godine na sastanku rukovodstva HDZ-a BiH predvođenog predsjednikom Draganom Čovićem s izaslanstvom Vlade Republike Hrvatske u kojem je bila i Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije upravo je fokus stavljen na ojačavanje prekogranične suradnje. Ono što može napraviti je, naglasila je tada Tramišak, koristiti prilike koje se nude, prvenstveno boljim iskorištavanjem sredstava iz fondova Europske unije.
– I do sada su postojali bilateralni programi koji su rezultirali kvalitetnim i dobrim projektima. Na nama je da još kvalitetnije iskoristimo novo razdoblje – naglasila je Tramišak, prenosi Vecernji.ba. Potvrdila je kako je Hrvatska iz sredstava za europsku teritorijalnu suradnju odredila 30 posto sredstava za suradnju s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom.
Posebna pozornost pridaje se razvoju održivoga turizma s obje strane granice, a ovih dana na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam – COASTING PLUS, u Neumu su Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju “Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam”.
Herceg je u izjavi za Večernji list pritom podsjetio kako Hercegovačko-neretvanska županija godinama već ostvaruje prisne i produktivne odnose s nizom županija iz Republike Hrvatske, razumljivo, nešto intenzivnije s onim nama teritorijalno bližima, a opet na poseban način s Dubrovačko-neretvanskom županijom s kojom su dosad realizirali i nekoliko važnih prekograničnih projekata.
– Samo jedan u nizu ovaj je najnoviji projekt ”Coasting Plus” vezan za promoviranje održivog razvitka turizma. Također, nedavno smo, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta RH organizirali veliku konferenciju o stvaranju jedinstvenog turističkog proizvoda hrvatskog juga i našega hercegovačkog prostora, gdje opet u prvi plan dolazi suradnja HNŽ-a sa Splitom i Dubrovnikom, pojasnio je Herceg. Istaknuo je kako su i ti odnosi od iznimne važnosti, poglavito zbog činjenice da je Hrvatska članica EU-a i da se HNŽ-u kroz te prekogranične projekte otvara prostor povlačenja europskih sredstava u cilju višestrukog unaprjeđenja našeg prostora i ukupne infrastrukture na više polja.
Europski projekti
Za Vladu HNŽ-a pozitivni učinci uključenosti u projekt COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samom projektu. Naime, održivi razvitak turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najvažnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integriranoj Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnoga razvitka za isto razdoblje. Cilj je još snažnije poticati sva tijela županijske uprave da se još intenzivnije uključuju u europske projekte, promovirajući ujedno gospodarske, kulturne, prirodne i druge resurse.
15 komentara
Ne vidim ja te puste milijune iz naslova, no biti ce da je ona : ili vjerujes nama ili svojim ocima
Pričam ti priču,vidim od pustih turista memereš proći pjehe!
Pred izbore treba ispričati priču kako je sve bajno i sjajno,da turisti hrle glavom bez obzira ovamo.
Realnost je da naše stanovnoštvo,bez obzira na sva moguća”ulaganja” spomenutih fondova,idu glavom bez obzira vanka.Toliko o koristi tih ulaganja!
Hvala
Ovo je dobro za crni biznis!!!!
Dalmacija koristi nase Medjugorje, Stari most, Blidinje i Kravice za svoje turiste jednodnevnim ili dvodnevnim izletima (iako ovi vrte glavom kad vide da nema table sa zvjezdicama). Nas je prihod ako kupe stogod i rucaju. Tako da smo tanki.
Tužno i žalosno, devastirana rijeka trebižet Peć Milne tako lijepu prirodu. U Tihaljini kao da je život stao…..
Zahvaljujući tihaljskim vijećnicima i lupežima iz opcine sta su uradili, sve unistili. Ovo je malo tezi kriminal sta su uradili, vodu pustaju kako hoce i koliko hoce. Od Imotskog do Ljubuskog jedino problem u Tihaljini,svatko suti.
Lupezi i cukenja sta ste uradili???
Dabogda vam kroz djecu vraceno bilo sve
Ante,Ante ne baljazgaj gluposti e moj Ante-Tun.Dalmacija koristi i iskorištava Hercegovačka”bogatstva”.HahHah.Da ti nema Dalmacije i Hrvatske odavna bi otisao na počivalište tj.groblje.
Za Ante
Poštovani,slažem se s tobom a onda pitanje;
Tko je sve to dopustio?
Odgovor;
Mi!
Hvala
Ko u sjevernoj koreji partija pise clanke pogledajte nas okolis svaki kilometar otpad deponije ceste ko u amazoni pa hrvatska ako ovako nastavi betonirat obalu za 10 godina ce dozivit fijasko a kod nas da tirist dodje na krenicu pa vidi tone smeca itd daleko smo.mi kd turizma daleko
Pusti te to a znate vec da su sve zene kurve,
Oprosti mama i ti si zena!
Koriste itekako, udji na booking, koliko jednodnevnih izleta ima od Splita do Dubrovnika prema Medjugorju, Kravicama i Mostaru.
Što turisti imaju da rade u Hercegovini osim 1 dan Medjugorja ,pomoliti se Gospi i nazad pa i to je dovoljno.Dalmacija je druga priča jer oni znaju kako se uzima lova od turista.Jedina vam je šansa da se preselite u Dalmaciju di je posa i kultura.
Posao 3 mjeseca ali di kulturu nadje u Dalmaciji? Slazem se, majstori za oderati…
Peć mlini biser prirode zar jemoguće da općina nemože platiti odžavanje nijemi jasno. ?????
ZA KOMENTATORA/ICU – D:
Nešto hvališeš Dalmaciju, a bez velikih argumenata.
Vjerujem da si iz Mijaca, Poljica, Igrišta ili Žlibine.
Čini mi se da sam te viđala u blizini tunela Sv. Ilija, kod ulaznog Portala u Zagvozdu, kada sam prolazila automobilom na more.
Vraćao si ovce, da ne ulaze u tunel, a jedna ti ovan je, okrenuvši se tebi, BLEJAO. Mora da ti je rekao kao svom čobanu, da ne će ulaziti u tunel.