Od šljunčanih plaža Neumskog zaljeva i brojnih iznimno prihvatljivih smještajnih kapaciteta na jadranskoj obali, preko Parka prirode Hutovo blato, povijesnog nasljeđa Počitelja, Blagaja i Mostara, vjerskog turizma u Međugorju pa do ruralnih područja sjeverne Hercegovine, HNŽ, jedna od onih koje su predvodnice turističkih potencijala BiH u cjelini, već u samom početku sezone bilježi odlične rezultate.
Oni upućuju kako nas u ovoj godini čeka pravi turistički “bum” u regiji Hercegovine općenito, a kada se tome doda i znatno bolja prometna povezanost zahvaljujući, među ostalim, i podizanju kapaciteta Zračne luke Mostar, kao i proces osnivanja lokalnih turističkih zajednica, dolazimo do zaključka kako turizam kao grana gospodarstva konačno dobiva pozornost koju zaslužuje, piše Večernji list.
V.d. direktora Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać u razgovoru za Večernji list podsjeća kako se često volimo uspoređivati s podacima iz 2019., pretpandemijske godine koja je bila, što se tiče turističkih pokazatelja, rekordna.
Govoreći o samim pokazateljima iz dosadašnjeg tijeka turističke sezone, ove godine može se zaključiti, naglasio je, kako su sjajni rezultati, a podaci kojima raspolažu su od 10 do 15 posto veća posjećenost kada govorimo o posjetima na cijelom području HNŽ-a u odnosu na protekle godine.
Nadam se da ćemo oboriti podatke iz 2019. godine, a mi kao Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije dat ćemo sve od sebe da pomognemo, poručuje Maslać.
Osvrnuo se ovom prilikom i na proces uspostave turističkih zajednica na lokalnim razinama, poput Čitluka, Mostara, Neuma i Ravnog, a uskoro i Stoca, te kaže kako se nada da će one zaživjeti u punom kapacitetu i pomoći ugostiteljima, hotelijerima i svima koji se bave turizmom da ova gospodarska grana zaživi punim plućima.
Možda će trebati koja godina da se prilagodimo na takav sustav, ali je inicijativa došla s lokalnih razina, odnosno da se zajednice vrate na općine i gradove, a to je urađeno i posljednjim izmjenama i dopunama zakona, podsjetio je.
U kontekstu uvezivanja turizma s drugim gospodarskim granama podsjeća kako će Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša raspisati javni poziv svima koji se bave turizmom, a pritom će na raspolaganju biti grant sredstva u iznosu većem od dva milijuna maraka, pri čemu će se raspodijeliti na pet područja, a jedno od njih se radi s Ministarstvom poljoprivrede, a bit će vezano uz ruralni turizam.
Primjerice, sve više i više dolaze do izražaja kuće za odmor u ruralnim područjima, sve su traženije. Vodit ćemo računa o ruralnim područjima naše županije, poručio je za Večernjak.
Na kraju se osvrnuo i na pitanje prometne povezanosti, a poglavito kada govorimo o zračnom prometu, te je naglasio kako Zračna luka Mostar radi odličan posao uvođenjem niza novih linija. Sve to samu ponudu županije diže na višu razinu, uz naglasak kako je Zračna luka prepoznata kao važan segment uvezivanja ne samo Mostara već i drugih lokalnih zajednica s brojnim svjetskim destinacijama.
Zračna luka ima veliki potencijal i vjerujem kako će u godinama koje su pred nama ispuniti sva očekivanja. Mi smo kao Turistička zajednica HNŽ-a s njima potpisali memorandum o suradnji te se nadamo da će se ta suradnja nastaviti i u budućnosti u cilju snažnijeg povezivanja županije s atraktivnim destinacijama, naglasio je.
A Hercegovina sa svim svojim potencijalima, prirodnim i kulturnim blagom, brojnim objektima od povijesnog značaja, kao i lokacijama koje oduzimaju dah svojom ljepotom, pozicionira se na karti europskih, pa i svjetskih turističkih regija koje su trenutačno u usponu. Naravno, i drugi dio zemlje ima što za ponuditi, od čistih rijeka, planina pa do ruralnog turizma, a svi navedeni potencijali sada će, kada govorimo o Federaciji BiH, biti bolje prepoznati i zaštićeni.
Usvajanje Strategije razvoja turizma u Federaciji BiH za razdoblje 2022. – 2027. godina ključan je korak kojim je ovaj entitet dao naglasak na održivi razvoj, odnosno razvoj koji će se voditi idejom zaštite okoliša i bit će usmjeren na ljude u cilju povećanja turističkih resursa u korist lokalnog stanovništva. To će se ostvariti odgovarajućim korištenjem trendova na lokalnim, regionalnim i međunarodnim tržištima, pri čemu će se upotrijebiti ono što je najvrjednije, a to je srdačno i gostoljubivo stanovništvo, netaknuta priroda, kulturno-povijesno nasljeđe i geostrateški položaj u blizini nekih od najvažnijih europskih emitivnih turističkih tržišta, zaključuje novinar Večernjeg lista Dario Pušić.