Hladnoća im odnijela oko pedeset tisuća sadnica smilja koje su trebali saditi na proljeće

Uzgajivači se pribojavaju kako se najviše štete očekuje na smilju koje je zasađeno u jesen i koje tek treba imati svoje prvo branje

Nakon što je jesenska žetva smilja u Hercegovini podbacila, što je uzrokovalo nisku otkupnu cijenu ove biljke, uzgajivači smilja na našem podneblju su ponovno u strahu radi iznimno niskih temperatura koje sa minusima nanose veliku štetu smilju.

Naime, sadnja smilja u Hercegovini je u kratkom roku dosegla enormnu popularnost, te se veliki broj domaćinstava okrenuo ovom biznisu. Žetve su uspijevale i donosile dobru zaradu svim uzgajivačima, no nakon protekle jeseni, a sada i jake zime, uzgajivači se boje što će se dalje događati.

Hladnoća
Uzgajivači smilja iz zadruge Maslina u Jasenici kod Mostara za Pogled.ba su kazali kako im je hladnoća odnijela oko pedeset tisuća sadnica smilja koje su trebali saditi na proljeće. „Smilje je bilo zaštićeno u plastenicima, ali mu nije bilo pomoći“, kazali su za Pogled.ba, te dodali kako zadruga Maslina ima i oko sto dvadeset tisuća posađenih sadnica smilja za koje ne znaju kako će do kraja prezimiti i hoće li se dogoditi slaba i proljetna berba. Uzgajivači se pribojavaju kako se najviše štete očekuje na smilju koje je zasađeno u jesen i koje tek treba imati svoje prvo branje.

Iako su stručnjaci navodili da smilje dobro podnosi hladnoću, puno čimbenika pokazuje da se u Hercegovini, koja ima najviše posađenog smilja na svijetu na tako malom prostoru, još uvijek uči kada je riječ o smilju. Preostaje vidjeti kako će smilje izdržati zimu do kraja i hoće li vratiti smiljarima njihov ulog u novoj berbi.

Uzgajanje
Kao što smo već naveli, većina plantažera u jesen nije imala što žeti, ali dio proizvođača se i dalje nije predavao. Neki od njih smatraju, kada je smilje u pitanju, da se ne mora uvijek dogoditi druga berba svake godine, što uvelike ovisi o vremenskim uvjetima.

Naime, u Hercegovini postoje i destilerije u kojima se proizvodi eterično ulje od smilja koje je jako traženo u svijetu. Tako, osim proizvođača ulja, koji ga prodaju za 1500 eura po kilogramu, profitiraju i skupljači sirovog smilja.

Podsjetimo, jedan od pozitivnih primjera ovoga poslovnog poduhvata su brat i sestra Marko Galić i Gloria Galić iz Hercegovine, koji već odavno proizvode smilje, ali i kozmetiku od ove biljke. Njihova priča je krenula 2013. godine, jer, prema njihovim riječima, smilje ima siguran plasman na EU tržište.