Ovogodišnja proljetna sjetva, koja je u Hercegovini već počela, mogla bi biti označena kao najskuplja u povijesti, piše Avaz. Cijene sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava zabilježile su skok za više od 100 posto, dok posebnu stavku u računici zauzima gorivo.
Ne isplati se
U selima oko Ljubuškog već je zasađen krumpir koji je prvi na trpezama širom BiH. U okviru Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ 187 udruženih proizvođača je na 350 hektara zasadilo krumpir koji je kao „Ljubuški Rani“ zaštićen i oznakom geografskog porijekla.
”Zasadili bismo još, ali se ne isplati. Tona gnojiva je lani koštala 680, sada je 1.720 KM, a gdje je sve drugo? Kažu, nema poljoprivrede, treba sve zasaditi, a ja pitam – kako, jer nema programa, nema budžeta. O kakvim poticajima se priča? Poticaji su šlag na torti, a torte nema”, govori Dubravko Vukojević, predsjednik Zadruge.
Ljubušake više od same prodajne cijene na tržištu brinu situacija s uvozom i činjenica da je domaća proizvodnja potpuno nezaštićena.
”Iskreno se nadam da nećemo imati situaciju da naše tržište preplavi krumpir iz Egipta. I onda se pitaju što ljudi odlaze iz BiH”, razočarano kaže Vukojević.
Na drugom kraju Hercegovine, u okolini Čapljine, u plastenicima su zasađeni paradajz i paprika. Tamošnji poljoprivrednici kao nikada do sada, kako kaže Marijan Brajković iz Poljoprivredne zadruge „Matica“, imali su problema s niskim temperaturama, pa su plastenike morali zagrijavati, i to pomoću dizela.
Cijene rastu
”Krajnje je vrijeme da se uvede plavi dizel, da nam se pomogne sada kada su cijene svega što nam je neophodno u proizvodnji otišle u nebo”, ističe Brajković.
I on, kao i Vukojević, strahuje od povrća iz uvoza. Država u ovoj situaciji, kaže, to mora presjeći i stati uz svoje proizvođače.
”Stalno podnosimo visoke troškove, a sada, kada su neka gnojiva skočila i za 300 posto, je li normalno da domaći proizvođači plate danak jer će, primjerice, paradajz iz Albanije biti jeftiniji”, pita se Brajković.
Lov u mutnom
”Kakva će biti situacija kada povrće dođe na berbu, to u ovom trenutku niko ne može reći. Kupci će, vjerojatno, plaćati više cijene, ali to neće biti toliko do nas, već do onih što love u mutnom. Lani je prosjek našeg povrća bio 1-1,10 KM”, kaže Brajković.
11 komentara
Naša je politika uništi, obezvrjedi, iskoristi i odbaci našeg čovjeka.
zanimljivo!! kad god slušam u medijima nešto o poljoprivredi sama žalopojka..de ne isplati se te skupo ovo skupo ono…
Jest cemo Egipatski,sa Ljubuskom etiketom,svima dobro ☺️☺️
Bogami bolje iz tunguzije već iz ljubuskog….sta pospu umitnjaka to je katastrofa
Samo kad bi taj ljubuški rani, odnijeli na analizu, pa to je živi otrov, šta se tu naspe kemije. Zatošutite jer bi vas pola i više trebalo kazniti rigorozno. Bolji je iz Afrike sigurno i zdraviji.
Nebitno je odakle je, samo nek cijena odgovara.
Godinama jedemo smece od hrane pa je tako nevazno sa koje strane svijeta dolazi.
Samo nek je jeftino.
A ovi na vlasti i tajkuni neka jedu skupo domace. Oni ionako misle da ce zivjeti vjecno pa nek produze svoju agoniju.
P.S. Cekamo vas u paklu.
Ti govori za sebe nemoj za ostale
Sad crmo jesti Ljubuski! A?! Jer ga ne mogu plasirati na HR trziste( tamo vladaju srbija i albanija), pa cemo ga nac u svakoj radnji! Ja cu u Rakitnu trazit i Modrici!! Tamo ima, ljudi rade, ne kukaju!!
Mi nigdje ne možemo uspjet jer letimo za profitom a ne kvalitetom jer se zna da su naši proizvodi puni pesticida, sjetite se šta je bilo sa smiljem kad smo odnijeli na analizu naše ulje od Smilja da nije prošlo.
Ako mislite da je VAŠ kvalitetniji od EGIPATSKOG, varate se. Smeće i jedan i drugi, pun kemije i otrova, pa onda je svejedno. Na kraju je cijena bitna. Poznajem dosta ljudi iz tog kraja. Većina ima baštu za sebe (sve vrste povrića) i za prodaju. Ono povrće za prodaju, krompir, rajčicu, papriku, salatu itd. oni ne jedu. To je za prodaju. Iz toga vam je sve jasno. Hrana će biti skupa, to je sigurno i cijena će biti jako bitna. Zato se prilagodimo. Nema više bacanja URJE – KRISTALONA po salati i sl.
Radite malo ekološki. Manji prinosti, ali manje i košta.
JA CU JESTI SVOJ VEC NICE, BIT CE DOBAR MOJ JE.