DEKAN Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba nedavno je za Glas Slavonije izjavio kako postoje indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj. Rekao je kako će do toga doći jer te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterije.
Glas je za provjeru tih informacija kontaktirao Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a iz Agencije su im tu informaciju potvrdili.
Problem priznavanja diploma
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje pojasnili su da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja, koji se temelji na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.
“Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa”, poručili su iz Agencije.
Potrebno ispuniti nekoliko kriterija
Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.
Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi, piše Glas.
Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.
Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni, Agencija nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju.
Sveučilište u Mostaru prošlo međunarodni postupak reakreditacije
Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
“U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji”, pojašnjavaju iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.
Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
“U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete”, odgovorili su iz Agencije.
Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, piše Glas.
Jeftiniji troškovi studiranja u BiH
Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
“Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu”, izjavila je studentica Marina iz Županje, na granici s Orašjem.
Poručila je i kako Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.
Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
10 komentara
u bih vride fakulteti grudski, posuški,širokobriješki,lubuški, međugorski, travnički,banjalučki, goraždanski,srebrenički itd. itd. koji za veće novce se i brže završe sa izvanrednim prosjekom
Neće svemoći nostrificirati u HR ali hoće u svim drugim zemljama EU (Njemačkoj, Velikoj Britanji, Belgiji, Nizozemskoj Itd. ) a onda će ih Hrvatska morati priznati. S tim da u V.Britaniji to možeš uraditi poštom tj. ne moraš ići tamo i to urade za tri tjedna (provjereno iz vlastitog iskustva). Loš pokušaj HR-a da sačuva svoje privatne škole koje se jednako loše kao i BiH a triput skuplje. Moj komentar o priznavanju se odnosi na normalna sveučilišta u BiH i Srbiji a ne škole tipa Ševe. Njih ni Zanzibar ne bi priznao.
Ako vako nastave sa ovim privatnim đava će nas odnit a i ovi što su sa kupljenim faksom ništa nego ponor !!!! i
Djeca ne trebaju ni ici u skolu ,kupe osnovnu,srednju i fakultet kod Seve ,i sta smo dobili u nasoj drzavi hrpu primitivaca, neskolovani omladine,i stvorili od njih debile, dobiju posao preko veze i bahate se ,zalosno ali stvarno,nemaju osnovnu naobrazbu ,pristup.ljudima ,komunikaciju, sve katastrofa
Sta mi.mozete ,ovo je moja drzava
Reda mora biti
Bitno je njima da se ševine I fabusove ovdje priznaju jer njih ovdje ceka dobar posao.nece oni ic u hrvatsku I njemacku trazit posla.tate udbasi su se za sve to pobrinuli.
Kasno su se sitili
Dobro su se sjetili ne priznati. Smatram da većinu privatnih fakulteta ne bi trebalo priznati iz razloga što to nema veze s fakultetom. Primjera radi cura koja je završila defektologiju u Zagrebu te školovala se 5 godina ne dobije posao u struci nego ga dobije osoba koja je položila tečaj u Međugorju naravno po političkoj vezi s tim da niti je bila neki učenik u školi niti išta al se naravno privatno upisala na “tečaj” i s vezom dobila posao. Tako znam da te osobe nebi znale otić dalje gdje nemaju čvrstu vezu al zato nas obične smrtnike smatram puno sposobnijima i snalažljivijima.
U cijeloj Europi ne priznaju nista oz BiH ni diplome ni vozacke a Srpske Makedonske Crne Gore sve se priznaju….cak imaju sliku BiH kao najkorumiranije zemlje na svijetu….SRAMOTA