Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250 000 pripadnika te zajednice.
Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848. g., a taj se broj povećavao sve do 1918. g. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća. Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog u Zagrebu 1720. g. koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748. Uz druge službe, koje je ovdje obavljao, bio je profesor logike na Isusovačkom sveučilištu u Cordobi, gradu 700 km udaljenom od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz Južne Amerike 1768. g., bio je neko vrijeme i rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu.
Među prvim našim doseljenicima bio je građevinski poduzetnik Buratović, rodom s otoka Hvara. Već oko 1860. g. on gradi po Argentini ceste, željezničke pruge, podiže kuće, a potrebno je istaknuti da je prvi postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija. On je veću skupinu svojih Hvarana doveo u Argentinu, a njih su slijedili iseljenici iz drugih krajeva Dalmacije. Također, useljavaju se i Hrvati iz Istre, Slavonije, Primorja.
Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između I. i II. svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. g. U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banije, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne.
No, Hrvati su u prvom i drugom valu useljavanja u Argentinu bili upisivani u evidencijama svoje nove domovine ne samo kao Hrvati već i kao Austrijanci, Mađari, Slaveni, Dalmatinci, Jugoslaveni, što je bio odraz tadašnje situacije u kojoj se nalazila matična zemlja. Bez obzira na navedeno, u Argentini je 1939. g. bilo oko 150 000 Hrvata okupljenih u 133 naselja.
Treći i posljednji val bio je poslije drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956. g. kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata. Za useljavanje Hrvata poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu najzaslužniji je fra Blaž Štefanić, koji je došao u Argentinu 1939. g. kao misionar za Hrvate. Na poticaj iz Rima počeo je raditi na spašavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemačke i Italije početkom 1946. g. Tom prilikom predsjednik Argentine general Juan Domingo Peron je u dogovoru s direktorom emigracije odobrio ulazak 35 000 Hrvata.
Status Hrvata u Argentini
Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Argentine. Ne postoji vremensko ograničenje boravka u Argentini za dobivanje državljanstva. Što znači da prilikom dolaska u Argentinu može se podnijeti zahtjev za primitak u argentinsko državljanstvo. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.
Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim zemljama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu. Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice glede čega su, bilo kao pojedinci bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.
Hrvatske udruge i katoličke misije
Aktivna su brojna amaterska kulturno-umjetnička društva kako u Buenos Airesu, tako i u ostalim gradovima. Posebno su brojne folklorne grupe.
Najveći broj hrvatskih klubova nalazi se na području Buenos Airesa, a djeluju također u još 23 argentinska grada.
U Buenos Airesu nalazi se sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini.
Danas status središta kulturnih događanja i dalje ima katoličko središte “Sv. Leopold Mandić” i “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu.
U Buenos Airesu i okolici djeluje već preko 30 godina „Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac”, dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.
Hrvatska nastava i lektorati
Hrvatsku nastavu za oko 110 učenika, djecu trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, u Buenos Airesu izvodi jedna učiteljica na dva nastavna mjesta i to pri Centro Juvenil Argentino-Croata i Circulo Croata koje su u nadležnosti MZOŠ RH. Pri katoličkim centrima sv. Leopold Mandić i sv. Nikola Tavelić kao i u gradu Rosariu i Cordobi djeluju dopunske škole hrvatskog jezika. Učenje hrvatskog jezika organizira se povremeno i u hrvatskim klubovima u Buenos Airesu.
Razmjenski lektorati hrvatskog jezika i književnosti u nadležnosti MZOŠ-a
Universidad de Buenos Aires, Buenos Aires
Universidad nacional de Rosario, Rosario
Izdavaštvo i mediji
Što se tiče izdavačke djelatnosti, Hrvati su odmah po dolasku u ovu zemlju razvili dosta veliku izdavačku djelatnost koja se tijekom vremena polako počela smanjivati najviše zbog činjenice da je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prestalo značajnije useljavanje Hrvata u ovu zemlju. Tim više vrijedno je istaknuti izlaženje časopisa „Studia Croatica” koji neprekidno preko četiri desetljeća izlazi u Buenos Airesu i koji primaju brojne kulturne institucije u cijelom svijetu. „Studia Croatica” danas ima najveći hrvatski web site na španjolskom jeziku. Povremeno u Boenos Airesu u manjim nakladama izlaze i časopisi „Tjednik” i „El Croata Errante”.
Postoji i radio emisija na hrvatskom i španjolskom jeziku koja se svake nedjelje emitira iz studija u Buenos Airesu.