Iako je najbogatija općina, građani se najviše iseljavaju iz Prozor-Rame

Masovno iseljavanje i gubitak stanovništva predstavlja jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini, koji je prema posljednjim podacima najizraženiji u Prozor-Rami.

Iseljavanje se uglavnom veže za poslovne prilike kojih nema u BiH i puko preživljavanje.

Međutim istraživanje koje je proveo doktor ekonomskih znanosti Amer Omanović pokazuje da ni novac više ne može zaustaviti odlaske ljudi iz zemlje, što je još porazniji podatak koji bi trebao alarmirati sve nivoe vlasti.

Poražavajući podaci

Omanović je u svom istraživanju ustanovio da općina Prozor-Rama, koja ima jedan od najvećih proračuna po stanovniku u BiH, puno brže gubi stanovništvo od prosjeka Federacije BiH.

U istraživanju je koristio podatke za razdoblje od 2009. do 2019. godine na osnovu broja stanovnika, broja učenika u osnovnoj školi i proračuna općine.

“Vidljivo je da je broj stanovnika sa 16.064, koliko je bilo 2009. godine, pao na 13.515 u 2019. godini i da ukupan pad iznosi 15,87 posto. Broj stanovnika u Federaciji BiH 2009. je iznosio 2 milijuna, 327 tisuća i 318, da bi 2019. godine pao na 2 milijuna, 190 tisuća i 98 stanovnika. Ukupan pad za Federaciju iznosi 5,9 posto”, navodi Omanović u svom istraživanju.

Poražavajući su podaci i po broju učenika. U 2009. godini u općini Prozor-Rama bio je 1.581 učenik u osnovnim školama, da bi taj broj pao na 919 učenika u 2019. godini, a ukupan pad iznosi 41,87 posto. U istom razdoblju u Federaciji BiH je broj učenika sa 233.423 pao na 179.050 učenika i predstavlja pad od 23,29 posto.

U razdoblju od deset godina pad broja stanovnika u općini Prozor-Rama je brži za 2,69 puta, dok je pad broja učenika u osnovnoj školi brži za 1,79 posto nego u Federaciji BiH.

Ni novac ne pomaže

“Vjerovatno ima općina koje još brže gube stanovništvo, ali je problem u činjenici što Općina Prozor-Rama ima novac i veliki proračun koji nije utrošen u rješavanje problema zaustavljanja iseljavanja”, ističe Omanović u svom istraživanju.

Proračun Općine Prozor-Rama u 2009. godini iznosio je 6 milijuna, 331 tisuću i 459 KM, a u 2019. godini 20 milijuna 637 tisuća i 600 KM i predstavlja povećanje od 325 posto. Proračun u 2020. godini je planiran u iznosu od nevjerovatnih 32 milijuna 417 tisuća i 500 KM i ako se ostvari predstavljat će povećanje od 512 posto u odnosu na 2009. godinu.

“Sačekat ćemo službene podatke za 2020. godinu o broju stanovnika. Kako dolazi do povećanja proračuna iz godine u godinu, tako isto dolazi do smanjenja broja stanovnika. Ako se nastavi ovakav trend i ovakva politika upravljanja proračunom, za očekivati je da će općina imati najveći proračun po stanovniku u svijetu”, tvrdi Omanović.

Uz sve navedeno, dodaje da je još više zabrinjava činjenica da općina ima strategiju razvoja koja je donesena 2011. godine i odnosila se na razdoblje 2011.-2020.

“Investicije u trotoare, podzide i asfalt dovode do kratkog ekonomskog efekta, jer je dobro da se zapošljava domaća radna snaga. Međutim, dugoročno gledano, ove investicije će biti besmislene ukoliko se ne zaustavi iseljavanje, jer neće nikom koristiti, osim nekom slučajnom prolazniku. Općina mora donijeti strategiju koja će se bazirati na zaustavljanje iseljavanja, pogotovo mladih. U suprotnom, investirani novac imat će isti efekt kao da je bačen niz rijeku. Znamo da najviše novca u općinu Prozor-Rama donosi rijeka Rama. Ukoliko se nastavi trend trošenja novca koji je danas prisutan, možemo reći – rijeka Rama je donijela novac u općinu, ona ga je i odnijela”, poručio je Omanović.

Zabrinutost u Prozor-Rami

Iz Općine Prozor-Rama kažu kako prvi put čuju da je neko istražio veće iseljavanje u Prozor-Rami u odnosu na prosjek Federacije, iako su, kako tvrde, iseljavanje svojih sugrađana kao jedan od najvećih problema još davno prepoznali.

Općinski načelnik Jozo Ivančević tvrdi da je do sada dva puta pripremao posebne informacije o temi iseljavanja te ih upućivao općinskom vijeću na razmatranje i utvrđivanje posebnih mjera.

“Iz općinskog proračuna već godinama se izdvajaju značajna sredstva za rad javnih ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta…. Također se pomaže rad javnih poduzeća sredstvima općinskog proračuna. Subvencioniraju se i pojedinci, na način isplate naknade majkama rodiljama i do 2.000 KM po jednom djetetu, davanja potpore djeci za upis u prvi razred OŠ u visini od 250 KM po djetetu, sufinanciranje malih projekta mladih, nevladinih udruga, učeničkih putovanja i slično, plaćanje prijevoza učenika osnovnih i srednje škole u 100% iznosu (uz kasnije relativno malo sufinanciranje od HNŽ), dodjele stipendija u visini od 1.500 KM godišnje za sve studente koji ispunjavaju uvjete oko 300.000 KM godišnje, omogućen je volonterski rad od godinu onima koji završe fakultete kako bi imali uvjete za druge poslove”, tvrdi načelnik Ivančević navodeći kako je to samo dio aktivnosti u sklopu nastojanja da se zaustavi iseljavanje stanovnika tog kraja.

Bez strategije BiH vezane ruke općinama

Osim navedenog, dodaje Ivančević svake godine objavljuje se javni poziv za dodjelu poticaja za zapošljavanje koji je otvoren tijekom čitave godine i tvrdi da su na taj način do sada potaknuli zapošljavanje 280 osoba kod 31 poslovnog subjekta.

“Neki pomaci su vidljivi, zaposlenost se povećava, ali nismo zadovoljni dinamikom. Smatramo da su glavni uzroci ovom stanju u lošem političkom ozračju u našoj državi, u radnopravnoj nesigurnosti i nizu drugih okolnosti. Tako možemo zaključiti da ne bježe ljudi iz pojedine općine nego Bosne i Hercegovine kao države. Mi svojom strategijom pokušavamo zaustaviti iseljavanje koliko možemo, ali dok država ne bude imala svoju konkretnu strategiju, nama i svim općinama su nažalost ruke vezane”, zaključio je Ivančević u razgovoru za Klix.ba.