Veliko je slavlje u Imotskom, ali i u Imotskoj krajini. S razlogom.
Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski, u kojem nastupaju praktički glazbenici iz svakog kutka Imotske krajine, osvojio je prvo mjesto i zlatnu plaketu pobjednika u A kategoriji amaterskih sastava, a time i neslužbenu titulu europskih prvaka u amaterskoj konkurenciji, s osvojenih 91,75 bodova, na velikom i prestižnom natjecanju puhačkih orkestara “Flicorno d’oro”, netom održanom u talijanskom gradu Riva del Garda na jezeru Lago di Garda.
Tako su imotski glazbari, nakon šest osvojenih titula najboljeg puhačkog orkestra u Hrvatskoj, eto došli i na sami krov puhačkih orkestara Europe. Njihov uspjeh to je veći što su u konkurenciji 60 orkestara iz petnaestak europskih zemalja, među kojima su bili i oni iz Španjolske, Austrije, Njemačke, domaćina Italije, zemalja koje imaju višestoljetnu tradiciju upravo izvrsnih puhačkih orkestara, ostali samo za jedan bod iza laureata, jednog njemačkog sastava koji se natjecao u profesionalnoj kategoriji, piše Slobodna Dalmacija.
Osim toga uspjeha, izvrstan uspjeh svakako je i proglašenje maestra prof. Ljubomira Glibote, voditelja i dirigenta imotskog orkestra, najboljim dirigentom između 60 onih koji su dirigirali na ovom prestižnom natjecanju.
Vrhunski uspjeh
Doček zlatnih europskih prvaka u Imotskom u ponedjeljak bio je spontan i svečan. Nakon dugog noćnog putovanja iz Italije, imotski glazbari okupili su se ispred imotske Glazbene škole te s maršom “Moj Imotski” dočekali svoga kapelnika prof. Ljubomira Glibotu i prof. Darka Rimca, ravnatelja imotske Glazbene škole, te uz šampanjac, cvijeće, poljupce rodbine glazbara, gradonačelnika Imotskog i direktora TZ-a Imota proslavili ovaj povijesni uspjeh.
– Sjajnom izvedbom najprije u zagrijavanju skladbe “Bakonja” našeg skladatelja Silvija Bombardellija, koja sadrži elemente Dalmatinske zagore (ganga, rera, šijavica, diple…), zatim zadane skladbe “The Rise of the Quetzal” i čuvene skladbe “El Camino Real”, oduševili smo punu dvoranu svojim muziciranjem i šarmom.
Osvojiti 91,75 bodova u prvoj i najjačoj kategoriji amaterskih orkestara, zaostati samo jedan jedini bod za prvim profesionalnim orkestrom, zaista je vrhunski uspjeh naše glazbe i ove generacije. Dovoljno je bilo vidjeti punu dvoranu gledatelja koji su se digli iz svojih stolica i ovacijama, dugotrajnim pljeskom, pozdravili nastup naše glazbe… Konačno i moj uspjeh, da sam proglašen najboljim dirigentom u konkurenciji 60 mojih kolega iz cijele Europe, svakako je još jedan plus našem orkestru – prvi su dojmovi prof. Ljubomira Glibote.
Čuveni belgijski skladatelj i dirigent Jan van der Roost, inače predsjednik žirija, izravno se obratio dirigentu imotske glazbe, profesoru Ljubomiru Gliboti riječima: “Dugo nisam osjetio ovakvu glazbenu ekspresiju nekog orkestra, kao što ste vi to prenijeli na publiku, ali i na sam žiri.” Skladatelj zadane skladbe Luciano Feliciani također je bio oduševljen te je čestitao maestru Gliboti.
Treba istaknuti da je na povijesnom nastupu u Italiji bio 61 član HPO-a Gradske glazbe Imotski, predvođen maestrom Glibotom. Ovaj izniman uspjeh ostat će zlatnim slovima upisan u “Hall of Fame” ovog cijenjenog natjecanja, na kojem je ove godine nastupilo rekordnih 60 orkestara iz cijele Europe.
Cijelom malom spektaklu dočeka imotskih glazbara nazočili su i dugogodišnji stari glazbari: bivši predsjednik Marko Brečić i legendarni Vinko Vučemilović Pape, koji je desetljećima svirao piccolo u Gradskoj glazbi. Dakako i prof. Ivan Glibota Crni, koji je bio i član naše glazbe u Italiji, inače čovjek koji je i doveo imotsku glazbu na ove povijesne staze. Šetnju tim stazama do ovoga povijesnog uspjeha nastavio je njegov sin Ljubomir.
23 komentara
Jedino što je valjalo iz Imotskog su Neda Ukraden i Veljko Kadijević. Ostalo su smećari i prosjaci.
Prije par dana pisao si fa iz Imotskog dolazi samo krupa i prosjaci.Vidiš dolaze i najbolji glazbenici što ti u svojoj Turskoj kasabi nećeš nikad doživit.Vi ste iza Imotskog grada na gori sto godina zaostali,bez tradicije i štiha.
Grad na gori je poznat po prosjacima, srpskim pevaljkama i generalima, orjuni, lakim ženama, škrtosti…
PS hvala kikašu vjernom pratitelju
Čestitke imotskoj glazbi, zapravo glazbarima. Profesoru Gliboti, mojim starim nastavnicima glazbe, a sjetna sam kad se sjetim i svojih pokojnih prijateljq koji su svirali u toj glazbi, napose pokojnog Pavičića.
Sretno vam i uspješno svuda.
A vi koji se svađate s jedne i druge strane znajte da je cila imotska krajina potekla iz Hercegovine. Svi su potpuno isti geni (zato ne ludirajte, ne pokazujte ne znanje i ne obrazovanje i ne kulturu.)
Još jednom čestitke glazbarima.
Ako neko prosi to ste vi Hercegovci,lažno ste prijavljeni pa prosate socijalnu pomoć,porodiljski,dječiji u zadnje vrime nacionalnu mirovinu.Ti spominješ lažo Srpske pevaljke,pa nije Imotski Posušje.Zamisli ti faca pa pričaš o lakim ženama.Nisi ti mrdnija iz svoje kasabe godinama,ti misliš da je kraj svita u Sovićima.Naj škrtiji ljudi su Hercegovci.Obiđi restorane pa vidi odakle su ljudi.Dođi u Imoćanina u kuću pa vidi ćašćenja i dođi u Hercegovca neće te sokom mućavcom počastit.
Za noćne ptice.
Da si ti ikad imao bilo kakvu ženu ti bi šutio,jer tako rade pravi muškarci.
Ti si vjerovatno mislio na svoju sestru kad si pisao za lake žene.
Koliko lud moraš bit da napišeš cila Imotska krajina potekla iz Hercegovine.Najprije to je ortodoksna laž a u Imotskom tupane osim Hrvata ima i ljudi Srpskog,Talijanskog i drugog porijekla.Ti i takvi začahureni kompleksaši mislite da su Finci porijeklom iz čaršije potekli.
Cila imotska krajina je iz Hercegovine i Livna! A ti prouči povijest. A za ovoga gori što nabraja šta dobivaju Hrvati.
Hrvatima je Hrvatska matična domovina, velika većina Hrvata iz Hercegovine ima imovinu u Hrvatskoj i plaća poreze, a i da nije. Koliko ima drugih naroda u H4vatskoj pa tebi, zlu ne smeta. Zlo će te odvest u propast.
Ti uporno o talijanskom i srpskom podrijetlu Imoćana. Hajde u župni ured Imotski pa pročitaj. Nauči! Ima talijanskog podrijetla jedna obitelj ( jedna). A i Srbi su hercegovački Srbi iz istočnog dijela. Svi H4vati iz Imotskog su hercegovačkog podrijetla, vidi prezimena. I nauči več jednom nešto.
Prouči povijest ti “Talijanu”!
A ti si kao prepametan kad se hvališ podrijetlom bilo srpskim, bilo talijanskim, bilo njemačkim. A jesi obrazovan, blago tebi.
Sve što Hrvatska daje Hrvatima u Hercegovini je ništa, što su naši sinovi dali Domovini. Ali mi smo pravi Hrvati i ne prigovaramo, ni za struju, ni za živote. Zapamti, naši sinovi su dali živote za svoju Domovinu. To nitko, ničim be može platiti. Šuti ne sikći zlo!
Volim šperke, šperce ne. Njih ionako nitko ne voli. Ne vole ni sami sebe.
Tvoja domovina je Bosna i Hercegovina ,tvoj glavni grad je Sarajevo,tvoj predsjednik je gospodin Željko Komšić.
Za Anonimno.
Kažeš da su vaši sinovi dali Domovini,kad ste bili taki ratnici što sebe niste oslobodili.Hercegovac ima samo grablje slabo on daje on samo uzima.
za ovoga pametnoga koji tvrdi da su danas svi imoćani nekim porijeklom i hercegovci,
moraš znati da imotski kao grad a i okolna mista su imali totalnu drugu i drugačiju povijest od hercegovine,
imotski ima sve odlike tipičnog dalmatinskog mista,
znači sam grad nije ni blizu izgleda širokog ili čitluka niti ima veze nikakve sa tim gradovima,
ima jaaaake sličnost sa sinjem,makarskom,trogirem,omišem itd…..
spominješ jednu talijansku obitelj u imotskom,
po knjigama v.v. bilo ih je 18 obitelji a i danas žive među nama naravno sa izmjenom tog prezimena kroz povijest,
da su ista prezimene u herc. i u imotskom je doslovno smišno i spominjati,
sad ću nabrojati vaših 30 prezimena kojih mi nemamo doslovno nikako…
ono šta moramo znati je to da vi niste isti ka mi niti imate istu povijest ali to ne znači da se ne moramo uvažavati i cijeniti..
Imotskim vladali Mlečani i Turci, a Hercegovcima samo Turci. Dakle; Hrvatima vladali tuđinci, na žalost, a te floskule o imotskim kamenim kalama prosipaj onomu tko ne zna da su upravo ti strani vlastodršci napravili. Govorim o Imoćanima opčenito koji su hercegovačkog podrijetla, pogledaj knjige, govorim ti. Nauči nešto! A Imoćani iz grada su svi ( osim jedne talijanske i nešto srpskih ) livanjskog, duvanjakog i ramskog podrijetla:
Anići, Sučići, Mustapući, Raiči itd. Ponavljam, svrati u crkvu i provjeri. Obrazuj se a ne lupetaj glupe floskule.
Duje
Uz dužno uvažavanje, ništa nije točno što si napisao.
A ja ću tebi Duje napisati 98% imotskih prezimena koja su iz Hercegovine.
Ponosni, hrabri i dični Sinjani ponosno ističu svoje ramsko podrijetlo. Znaju oni koji su geni najbolji.
jaki ti argument to šta si napisa da ništa nije točno,hehe
samnom o imotskoj povijesti ne možeš ti razgovarati jer je besmisleno,
npr,posušje je pod trucima bilo od 1513-1878 znači nekih 360 god,
imotski je oslobođen davne 1717 i to su povijesne činjenice,
tih 150 god,je poprilično veliko u povijesti jednog kraja,,
to nikako nije ista povijest i samin time smišno je o tome pričati…..
prezimena koja su česta kod nas a u nas ih nikako nema su jako česta,
npr,pešorda,nikić,grizelj,boban,alilović,bandić,bešlić,ćesić,marić,grubišić,sopta itd….
argumenata je mali milion al ok…
A prezimena Tolić, Bušić, Jović, Nenedić, Maras, Milas, Meter, Nikolić, Petričević, Ljubičić, Babić, Galić, Lončar, Mandić, Knezović, Lukić, Knežević, Budimir, Buljan, Bitanga, Grabovac, Grbavac… i svi. Ova prezimena koja navodiš ne postoje u imotskoj krajini, vjerojatno pa nisu svi otišli, nada su neki i mijenjali prezimena. Ali govorim ti o prezimenima koja postoje u Imotskom i kojih je sigurno puno u postotku.
I kažem ti, uz dužno poštovanje ništa nije istina što pišeš. Pa rekoh, provjeri u crkvenim knjigama u krajini. Nije problem. I ne ističi superiornost jer ispadaš glup. Oprosti.
I još puuuno prezimena koja ne napisah neka mi oproste naši ljudi.