U Imotskom je u subotu pred ne odveć dobrom posjetom kakvu su izlagači u Pučkom otvorenom učilištu očekivali, promovirana studijska publikacija na temu „Hasanaginica – zašto prijepori“?
Autori su domaći intelektualci s područja općine Podbablje, ljudi s bogatim iskustvom predavača na splitskim i ostalim fakultetima, prof.dr. Ivan Vujević i prof.dr. Stjepan Lapenda.
Promocija Hasanaginice u Imotskom ima svoju višestruku simboliku. To je prije svega očuvana domaća ljubavna balada s kojom se ovim činom dodatno željelo utiskati u 300-tu obljetnicu oslobođenja Imotske krajine od turske najezde i vlasti.
Promociji se pridružio i akademik Slavo Kukić kao recenzent knjige te novinar Mladen Vuković, koji je imao uvodno izlaganje u sam događaj.
– Knjiga je to o neshvaćenoj ljubavi muža i žene s petero djece koja tragično završava, ukratko će Vuković. Recenzent knjige Slavo Kukić smatra kako se knjiga Lapende i Vujevića tiče samog traganja njezina nastajanja kao i uzroka zašto nam se ona i danas nudi u različitim formama.
– Ova ljubavna balada prevedena je na velik broj svjetskih jezika, ponajviše na francuski, kaže Kukić, a u njegovoj rečenici „Sporno je čija je Hasanaginica i tko od naroda ima pravo raspolagati njenim autorstvom“, dalo bi se razmišljati i na samo pitanje knjige – zašto prijepori ?
Završne misli o ovome imali su autori. Ivan Vujević između ostalog kaže kako se o Hasanaginici više priča u inozemstvu, nego na imotskom području.
– Istina je da je Hasanaginica vezana za kandijski rat, a mene je zanimala punina ljubavi majke. Ona je popularna zbog pucanja srca žene koja se trebala udati za imotskog kadiju. Puno je toga rečeno u ovoj knjizi i više se o Hasanaginici zna u inozemstvu, nego ovdje, za kraj će profesor Vujević. Drugi profesor krivodolskih korijena Stjepan Lapenda bio je nešto kraći:
– Ovo je studija! Lakše je napisati knjigu od 200 stranica nego studiju od 40, kaže Lapenda. Zajednički zaključak izlagača je kako bi Hasanaginicu trebalo promovirati na viši nivo i sačuvati je kao kulturno dobro.
Tekst/foto: Darko Lončar